{"id":9478,"date":"2016-08-14T02:00:00","date_gmt":"2016-08-14T00:00:00","guid":{"rendered":"https:\/\/centarzaprirodnumedicinu.com\/zagadenje-nase-zemlje-zastitimo-srbiju-od-ekoloske-katastrofe\/"},"modified":"2022-02-25T12:39:55","modified_gmt":"2022-02-25T11:39:55","slug":"zagadenje-nase-zemlje-zastitimo-srbiju-od-ekoloske-katastrofe","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.centarzaprirodnumedicinu.com\/test\/ostalo\/zagadenje-nase-zemlje-zastitimo-srbiju-od-ekoloske-katastrofe\/","title":{"rendered":"Zaga\u0111enje na\u0161e zemlje &#8211; Za\u0161titimo Srbiju od ekolo\u0161ke katastrofe"},"content":{"rendered":"<p><strong>Dok dana\u0161nji neodr\u017eivi poljoprivredni sistemi mogu postizati rekordnu proizvodnju \u017eitarica, oni iscrpljuju plodnosti zemlji\u0161ta i oslanjaju se na pesticide koji o\u0161tec\u0301uju na\u0161e zdravlje i zaga\u0111uju celu okolinu, \u0161to uklju\u010duje sav biljni i \u017eivotinjski svet kao i izvore vode koji \u0107e u jednom trenutku biti od presudnog zna\u010daja za opstanak \u010doveka.<\/strong><\/p>\n<p>Lo\u0161e postupanje sa prirodom je preokrenulo milione hektara plodnog zemlji\u0161ta u pustinje. \u0160irenje i razvoj uni\u0161tavaju vitalne ekosisteme i zbog toga je na hiljade vrsta u opasnosti od izumiranja. Dana\u0161nji okeani sadr\u017ee samo polovinu ribe u odnosu na 1970. godinu, u skladu sa detaljnim izve\u0161tajem iz <a href=\"https:\/\/sr.wikipedia.org\/wiki\/Svetska_fondacija_za_prirodu\" target=\"_blank\" rel=\"noopener\"><strong>Svetske fondacije za prirodu.<\/strong><\/a><\/p>\n<p><strong>Kontroverzno <\/strong><a href=\"https:\/\/sr.wikipedia.org\/wiki\/Hidrauli%C4%8Dko_frakturiranje\" target=\"_blank\" rel=\"noopener\"><strong>hidrauli\u010dno frakturiranje<\/strong><\/a><strong> nam privremeno daje ni\u017ee cene gasa i nafte, ali tako\u0111e remetiti zajednice i stani\u0161ta divljih \u017eivotinja, truje vazduh i vodu, pa \u010dak izazva i zemljotrese.<\/strong><\/p>\n<p>U Srbiji je najve\u0107i problem sa proizvodnjom vo\u0107a i sto\u010darstvom. Svim ljudima sa sela je poznato da se jabuke prskaju od 15 do 30 puta godi\u0161nje \u0161to prouzrokuje veliku toksikaciju zemlji\u0161ta. Mnogi prirodni izvori, kojih je Srbija prebogata, su zatrovani i ne mogu se vi\u0161e koristiti za ljudsku upotrebu. Tako\u0111e mo\u017eemo primetiti da nema vi\u0161e ni ptica kao \u0161to je nekada bilo. \u010cesto smo uspevali da na\u0111emo i na desetine mrtvih vrabaca ili lasta na malom prostoru. \u0160ta je moglo da prouzrokuje njihovu smrt? Ta masovna umiranja su nastala neposredno nakon prskanja vo\u0107a, koja su najverovatnije glavni uzro\u010dnik ovih masovnih izumiranja<\/p>\n<p><strong>Da li ste znali da je pred gra\u0111anski rat, skoro 1,5 miliona Sirijskih poljoprivrednika i sto\u010dara oti\u0161lo u grad zbog najve\u0107e su\u0161e koja je zadesila Siriju u modernoj istoriji? Ta su\u0161a je upravo prouzrokovana zaga\u0111enjem.<br \/>\n<\/strong><br \/>\nPogledajte samo re\u010dna korita i potoke kada budete putovali kroz Srbiju. Prepuni su otpada, pogotovo plasti\u010dnih kesa, ti prizori izazivaju ga\u0111enje. Zar dr\u017eava nema \u0161ta da ka\u017ee vezano za to? Zemljoposednici \u010dija se zemlja nalazi do ovih re\u010dnih korita su du\u017eni da svoju zamlju odr\u017eavaju \u010distom. Svima je tako\u0111e poznato da sto\u010dari \u010desto cisterne sa fekalijama iz svojih \u0161tala prazne upravo u potocima i rekama.&#160; Sramota je da niko ne pri\u010da o ovim problemima i da se sve te radnje iz godine u godinu sve vi\u0161e sprovode.<br \/>\n<strong><br \/>\nPrihvatanje odr\u017eive poljoprivredne prakse ne samo da bi u velikoj meri  smanjilo emisiju gasova staklene ba\u0161te, ve\u0107 bi i obnovilo plodnost  zemlji\u0161ta , unapredilo humano tretiranje stoke i pobolj\u0161alo bi  nutritivni sadr\u017eaj na\u0161e hrane.<\/strong><\/p>\n<p>Iako sve ovo ne inspiri\u0161e podr\u0161ku javnosti za jake mere za\u0161tite na\u0161e planete zemlje, nove studije pokazuju da bi zagrevanje okeana moglo da poremeti fotosintezu fitoplanktona. Ovi jednoc\u0301elijski organizmi proizvode oko dve trec\u0301ine kiseonika koji udi\u0161emo. Istra\u017eiva\u010di sa Univerziteta u Lesteru u Engleskoj upozoravaju da, ako je njihov model je ta\u010dna, zagrevanje okeana \u0107e rezultirati globalnom iscrpljivanju atmosferskog kiseonika koji mo\u017ee dovesti do &#8222;<strong>masovnog umiranja \u017eivotinja i ljudi.<\/strong>&#8222;<\/p>\n<p>Dakle, \u0161ta da radimo? Jasno, moramo prestati sa subvencijama za hemijsku poljoprivredu, moramo se otrgnuti od na\u0161e zavisnosti od fosilnih goriva, i dati podr\u0161ku politici koja c\u0301e smanjiti CO2 u atmosferi i podsta\u0107i proizvodnju hrane bez hemije. Tako\u0111e treba podsta\u0107i mlade da u organizovanim grupama \u010diste, skupljaju plasti\u010dne kese i otpatke iz re\u010dnih korita. To \u0107e nau\u010diti budu\u0107e nara\u0161taje da po\u0161tuju prirodu i spre\u010di\u0107e da ne \u010dine gre\u0161ke predaka. <\/p>\n<p><strong>Na kraju, moramo znati da promena polazi od nas samih. Moramo se prvo mi pojedina\u010dno promeniti a onda poku\u0161ati i da skrenemo pa\u017enju na\u0161im sunarodnicima koji ne vode ra\u010duna o sredini i sebi\u010dno, razmi\u0161ljaju\u0107i samo o profitu, zaga\u0111uju svoju ali i na\u0161u zemlju.<\/strong><br \/>\n&#160;<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>Suo\u010deni smo sa mnogim lo\u0161im vestima o ozbiljnim ekolo\u0161kim problemima koje su ljudi prouzrokovali na Zemlji. Kako mo\u017eemo po\u010deti sa obnovom planete? Davanjem na\u0161e podr\u0161ke zakonima koji c\u0301e smanjiti u\u010destalost hemijske poljoprivrede, emisije gasova koji izazivaju efekat staklene ba\u0161te i industrijsku proizvodnju mesa.<\/p>\n","protected":false},"author":3,"featured_media":9479,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[1],"tags":[754,1149,565,447,391,1310,976,1882,451],"class_list":["post-9478","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-ostalo","tag-eko-zastita","tag-otrovi","tag-pesticidi","tag-poljoprivreda","tag-priroda","tag-stocarstvo","tag-toksini","tag-vocnjak","tag-zivot-na-selu"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.centarzaprirodnumedicinu.com\/test\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/9478","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.centarzaprirodnumedicinu.com\/test\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.centarzaprirodnumedicinu.com\/test\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.centarzaprirodnumedicinu.com\/test\/wp-json\/wp\/v2\/users\/3"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.centarzaprirodnumedicinu.com\/test\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=9478"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/www.centarzaprirodnumedicinu.com\/test\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/9478\/revisions"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.centarzaprirodnumedicinu.com\/test\/wp-json\/wp\/v2\/media\/9479"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.centarzaprirodnumedicinu.com\/test\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=9478"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.centarzaprirodnumedicinu.com\/test\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=9478"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.centarzaprirodnumedicinu.com\/test\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=9478"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}