{"id":8992,"date":"2015-10-22T02:00:00","date_gmt":"2015-10-22T00:00:00","guid":{"rendered":"https:\/\/centarzaprirodnumedicinu.com\/suma-hrane-sumski-vrt\/"},"modified":"2022-02-25T12:39:27","modified_gmt":"2022-02-25T11:39:27","slug":"suma-hrane-sumski-vrt","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.centarzaprirodnumedicinu.com\/test\/ostalo\/suma-hrane-sumski-vrt\/","title":{"rendered":"\u0160uma hrane &#8211; \u0161umski vrt"},"content":{"rendered":"<p><strong>\u0160umski vrt<\/strong> je popularan permakulturni sistem s biljkama trajnicama i onim koje se same rasejavaju. To nije vrt u \u0161umi, jer u \u0161umi za vrt nebi bilo dovoljno svetla (a bez svetla nema ni fotosinteze), nego \u201cvrt\u201d koji svojom strukturom imitira sisteme mladih \u0161uma u kojima me\u0111u stablima ima dovoljno prostora da Sun\u010devo svetlo mo\u017ee prodreti \u010dak do tla i tako omogu\u0107ava i ni\u017eim slojevima rastinja nesmetan rast. Mo\u017eemo re\u0107i da je \u0161umski vrt jedno veliko razvedeno rubno podru\u010dje! Raznolika \u201c\u0161umica\u201d \u0107e tako\u0111e privu\u0107i i brojne \u017eivotinjske vrste, koje \u0107e sistem u\u010diniti jo\u0161 samostalnijim i otpornijim.<\/p>\n<p><strong>Napomena<\/strong>: \u0160umski vrt imitira lokalne biljne zajednice samo u klimama gde bi prirodno, bez uticaja \u010doveka, prevladale \u0161ume. U klimama u kojima to nije slu\u010daj, trebamo imitirati onakve sisteme koji se prirodno pojavljuju na lokaciji. Na prirodnom stani\u0161tu stepe ima vi\u0161e smisla razvijati trajne \u017eitarice, dok u kr\u0161u \u201c\u0161umski\u201d vrt moramo formirati uglavnom od autohtonih mediteranskih biljaka koje mogu dobro uspevati na malo tla i s malo vode.<\/p>\n<p>\u0160umski vrtovi, odnosno jestive \u0161ume, tradicionalan su na\u010din sadnje glavnih prehrambenih kultura u mnogim tropskim podru\u010djima, kao na primer u Tanzaniji ili u indijskoj dr\u017eavi Kerala. U jugoisto\u010dnoj Aziji se jo\u0161 uvek odr\u017eavaju neki prehrambeni \u0161umarci koji su vi\u0161e stotina godina u vlasni\u0161tvu istih porodica. U umerenoj klimi je pionir \u0161umskih vrtova bio Robert Hart kome je cilj bio uspostaviti trajan biljni sistem iz kog mo\u017ee dobiti dovoljno hrane za celu godinu, ne u tropima nego u Engleskoj. Na\u010din sadnje biljaka, odnosno vertikalne slojeve, izu\u010dio je posmatraju\u0107i biljne zajednice u prirodi.<\/p>\n<p>\u0160umski vrt se sadi planski i gotovo sve biljke u njemu imaju prehrambenu ili neku drugu vrednost za nas, a one ostale biramo da rastu kao podr\u0161ka i za\u0161tita biljkama koje primarno \u017eelimo uzgajati. U \u0161umskom vrtu prostor se ne koristi samo horizontalno nego i vertikalno, a biljke se raspore\u0111uju tako da popunjavaju odre\u0111ene vertikalne slojeve i nadzemno i podzemno. Ponekad se dodaje jo\u0161 slojeva kao \u0161to su na primer vodene biljke (ako se u sklopu \u0161umskog vrta nalazi i neki potok ili jezerce), te gljive. Gljive, naravno, nisu biljke, ali dobro uspevaju u hladu pa \u0161umski vrt mo\u017ee biti dobro mesto za uzgoj.<\/p>\n<p>Nije nu\u017eno da svi slojevi budu zastupljeni, to \u010desto zavisi od veli\u010dine i drugih karakteristika lokacije, ali nu\u017eno je da se sade uglavnom trajnice, da se sade u nekoliko vertikalnih slojeva (uzev\u0161i u obzir i dubinu korenja), te da se sade u kombinacijama u kojima se biljke me\u0111usobno podr\u017eavaju, a ne smetaju. Saradnja, a ne konkurencija!<\/p>\n<p>Veli\u010dina \u0161umskog vrta mo\u017ee biti proizvoljna, ali nije realno da \u0107emo mo\u0107i odr\u017eavati hektar \u0161umskog vrta, za to su pogodnije \u0161ume hrane. Idealna veli\u010dina je odprilike 100-2000 m\u00b2, ali najmanja mogu\u0107a mera za \u0161umski vrt je samo jedno stablo! U \u201cgredicu\u201d \u0161umskog vrta spada stablo i sve ostalo \u0161to uz to stablo sadimo, a sadimo takozvane biljne zadruge.<\/p>\n<p>Biljne zadruge (engl. guilds) se sade kao potpora vo\u0107kama &#8211; one \u0161tite vo\u0107ku od bolesti i nametnika, spre\u010davaju rast nepo\u017eeljne trave te akumuliraju na povr\u0161ini minerale. Te biljke mogu imati vi\u0161e funkcija, a odabiremo ih tako da sve budu jestive, ili ako nam je do toga stalo, ukrasne. Zapravo i ovde na\u0161 odabir biljaka imitira prirodne sisteme, odnosno biljne zadruge koje se u prirodi javljaju u pratnji divljih vo\u0107aka. Va\u017eno je da su zastupljene sve 4 zadru\u017ene grupe, a biramo vrste prema osvetljenosti odnosno zasenjenosti, kvalitetu i kiselosti tla itd.<\/p>\n<p>\u0160ta se sadi oko vo\u0107aka iz porodice ru\u017ea (rosaceae): jabuka, kru\u0161ka, \u0161ljiva, tre\u0161nja, vi\u0161nja, dunja, kajsija, breskva&#8230;<\/p>\n<p><strong>1)<\/strong> Lukovice koje ne iskopavamo, nego ih uzgajamo kao trajnice. One mogu biti jestive ili ne, dobro je da imaju \u0161to vi\u0161e funkcija, ali glavna funkcija je da suzbijaju travu u rano prole\u0107e, jer prve ni\u010du iz zemlje. Primer: beli luk, vla\u0161ac, medve\u0111i luk, narcis, tulipan, visibaba&#8230;<\/p>\n<p><strong>2)<\/strong> Aromati\u010dno bilje koje privla\u010di insekte. Naravno da je korisno da se privuku opra\u0161iva\u010di, ali tako\u0111e i insekti koji kontroli\u0161u \u0161teto\u010dine (npr. posebno su va\u017ene parazitske osice). Biramo uglavnom trajnice (npr. mati\u010dnjak, menta, origano, komora\u010d), ali u redu su i ostale biljke koje insekti vole ukoliko se same<br \/>\nrasejavaju (npr. \u0161argarepa, kopar, krasuljica, mrtva kopriva)<\/p>\n<p><strong>3) <\/strong>Dinami\u010dki akumulatori. To su biljke s dubokim korenom koje \u201crudare\u201d u tlu i crpe te\u0161ko dostupne hranjive materije na povr\u0161inu. To su uglavnom trajnice (npr. kiselica, ren, gavez, \u0161tavelj, arti\u010doka), ali uredu su i druge ukoliko se same rasejavaju (npr. \u010di\u010dak, cikorija). Primje\u0107ujemo da su to velikim delom<br \/>\npovrtnice, a neke su korisne i za mal\u010diranje (npr. gavez, \u010di\u010dak, masla\u010dak).<\/p>\n<p><strong>4)<\/strong> \u017divi pokrov koji \u010duva vlagu u tlu i spre\u010dava eroziju. Pokrov mo\u017ee biti od trajnica (npr. \u0161umska jagoda, ljubi\u010dica, sedmolist) ili se sadi (npr. dragoljub, batat, puzave tikve), a korisno je i ako<br \/>\nujedno fiksira azot (npr. detelina).<\/p>\n<p><strong>Napomena<\/strong>: Ovaj popis ne vredi za ostale tipove vo\u0107aka. Posebno zahtevni su agrumi, za sve ostale vo\u0107ke treba proveriti \u0161ta raste oko njih u njihovom izvornom okru\u017eenju u divljini.<\/p>\n<p>Izvor: <a href=\"http:\/\/www.zdravasrbija.com\/\" target=\"_blank\" rel=\"noopener\">www.zdravasrbija.com<\/a><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>Diskusija o imitiranju stabilnih \u0161umskih sistema dovodi nas do \u0161umskog vrta.<\/p>\n","protected":false},"author":3,"featured_media":8993,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[1],"tags":[528,2553,2889,2890,900,391,1454,1409,408,815],"class_list":["post-8992","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-ostalo","tag-breskve","tag-drvece","tag-dunje","tag-hrane","tag-kajsije","tag-priroda","tag-suma","tag-tresnje","tag-voce","tag-vrt"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.centarzaprirodnumedicinu.com\/test\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/8992","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.centarzaprirodnumedicinu.com\/test\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.centarzaprirodnumedicinu.com\/test\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.centarzaprirodnumedicinu.com\/test\/wp-json\/wp\/v2\/users\/3"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.centarzaprirodnumedicinu.com\/test\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=8992"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/www.centarzaprirodnumedicinu.com\/test\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/8992\/revisions"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.centarzaprirodnumedicinu.com\/test\/wp-json\/wp\/v2\/media\/8993"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.centarzaprirodnumedicinu.com\/test\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=8992"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.centarzaprirodnumedicinu.com\/test\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=8992"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.centarzaprirodnumedicinu.com\/test\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=8992"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}