{"id":8677,"date":"2015-05-14T16:00:52","date_gmt":"2015-05-14T14:00:52","guid":{"rendered":"https:\/\/centarzaprirodnumedicinu.com\/hobotnica-ta-cudesna-zivotinja\/"},"modified":"2022-02-25T12:39:07","modified_gmt":"2022-02-25T11:39:07","slug":"hobotnica-ta-cudesna-zivotinja","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.centarzaprirodnumedicinu.com\/test\/ostalo\/hobotnica-ta-cudesna-zivotinja\/","title":{"rendered":"Hobotnica &#8211; ta \u010dudesna \u017eivotinja"},"content":{"rendered":"<p><strong>Hobotnica <em>[Octopus vulgaris] <\/em>je glavono\u017eac, dvo\u0161kr\u017eni, sa osam krakova. U nas je zovu jo\u0161 i hobota, krakatica, obodnica&#8230;<\/strong><\/p>\n<p>Glavono\u017eac, dakle, \u0161to zna\u010di da nosi svoje noge [mo\u017eda pre svoje ruke] na glavi. Gde se, zapravo, nalazi glava u toj bezli\u010dno] masi? Mogli bismo da nazovemo glavom taj deo tela na kome su o\u010di a sadr\u017ei mno\u0161tvo nervnih zavr\u0161etaka &#8211; ganglija, skoro \u010ditav jedan mozak. Ruke ili pipci, zrakasto se pru\u017eaju iz oblaste glave i imaju svaki po dva reda sisaljki. E, to je jedna od razlika u odnosu na njenog bliskog ro\u0111aka muzgavca [ili mrka\u010da<em>, Ozoena moschata<\/em>] koji je znatno manji, raste do pola kilograma te\u017eine i nije ni izdaleka tako privla\u010dan.<\/p>\n<p>Zahvaljuju\u0107i tim sisaljkama, hobotnica mo\u017ee \u010dvrsto da se pripije uz stenje i da se kre\u0107e u svim smerovima. Sposobna je da na taj na\u010din brzo puzi, mada to nije ni\u0161ta u odnosu na brzinu koju posti\u017ee plivaju\u0107i kroz vodu, kada primenjuje svoj reaktivni pogon. Naime, vodu koju zadr\u017eava u jednom repu izbacuje sna\u017eno pomo\u0107u stoma\u010dne cevi [sifon] i [po principu zakona akcije i reakcije] izaziva brzu kretnju unazad. Hobotnica tada dobija ubrzanje jer poprima hidrodinami\u010dan oblik. Prilikom `prizemljenja`, trenutno \u0161iri svojih osam nogu [ruku] kako bi se uhvatila za dno, istovremeno menjaju\u0107i boju u kolorit okoli\u0161a.<\/p>\n<p>Zato i naseljava gotovo sva mora i okeane, ima je na nezamislivim dubinama, a na\u0111e se u pli\u0107acima. Zaroni u nedoku\u010divu tamu okeana ili iza\u0111e no\u0107u na obalu i `pro\u0161eta` stenjem u potrazi za neopreznim rakom ili ostacima hrane kupa\u010da. Beskrajno je \u0161armantna, pametna i ni malo zla. Ima je i u na\u0161em moru, jo\u0161 kako. Od bokokotorskog zaliva do Ulcinja. Nemilice je tamane, ali ona opstaje, kao da ho\u0107e re\u0107i: ne mo\u017eete vi nas toliko pohvatati koliko smo mi u stanju da se reprodukujemo.<\/p>\n<p>Ovo je jedna od njenih zadivljuju\u0107ih osobina. Sto se menjanja boja ti\u010de, kameleon je pravi amater. Prema raspolo\u017eenju, ili izgledu dna, hobotnica mo\u017ee iznena\u0111uju\u0107om brzinom da promeni raspored pigmenata u svojim \u0107elijama, a samim tim i boju ko\u017ee. Tu stvari stoje ovako. Zamislite si\u0107u\u0161ne kuglice, elasti\u010dne i ispunjene raznim bojama &#8211; \u017eutim, crvenim, mrkim&#8230;, ve\u0107 prema vrsti hromatofora (\u0107elija pigmenta). Od svake kuglice zrakasto se pru\u017eaju mikroskopska mi\u0161i\u0107na vlakna. Opu\u0161tena kuglica je samo jedna tamna ta\u010dka, gotovo nevidljiva. Kada se mi\u0161i\u0107na vlakna gr\u010de, ona dobija oblik diska. Po\u0161to se mnoge susedne \u0107elije sa pigmentima sla\u017eu, na odre\u0111enim delovima tela dobija se boja njihove pigmentacije.<\/p>\n<p>Ali, nije sve ba\u0161 tako jednostavno. Pre svega, zato \u0161to se tu \u010desto nalazi veliki izbor pigmentnih \u0107elija raznih boja: a ispod sloja hromatofora nalazi se sloj blistaju\u0107eg belila sastavljenog od dva tipa \u0107elija &#8211; eukofore [bele] i irodofore [bele sa sedefastim odsjajima]. Zapravo, to je kombinacija hromatofora raznih boja, sme\u0161tenih na blistavo beloj osnovi. Po\u0161to \u010ditavu ovu \u0161arenu predstavu re\u017eira nervni sistem, shodno svom raspolo\u017eenju i potrebi, a zahvaljuju\u0107i gr\u010denju i opu\u0161tanju elasli\u010dnih mi\u0161i\u0107nih vlakana koja povezuju hromatofore, hobotnica gotovo trenutno menja boju.<\/p>\n<p>Uprkos svemu, hobotnica je \u010desto zrtva dva opasne grabljivice: ugora i murine. Oni se jednostavno pomame ako je osete u blizini. Ali, bez obzira kolika je, hobotnica se ni tada ne predaje. Po\u010dinje borba na \u017eivot i smrt. Napada\u010d poku\u0161ava da joj otkida deo po deo tela, a ona napada\u010du da ugura krake u skrge i sna\u017eno ih razmakne. Ako joj to po\u0111e za rukom, borba je u najmanju ruku nere\u0161ena. Ronioci su katkad svedoci hrabrih borbi za opstanak koje je hobotnica, uprkos gubicima, re\u0161avala u svoju korist. Ona ce regenerisati svoje pipke, ali napada\u010d se nikada ne\u0107e povratiti u \u017eivot.<\/p>\n<p>obotnice se mno\u017de obi\u010dno tokom prole\u0107a. U tom periodu idu u pli\u0107e vode kako bi lak\u0161e na\u0161le partnere. Posle dugog i ne\u017enog udvaranja, pra\u0161enog promenama najrasko\u0161nijih koloritnih ljubavnih poruka, odvija se paranje. Skoro, pa &#8211; Platonska ljubav. Naime, mu\u017ejak, pomo\u0107u jednog od svojih osam pipaka sme\u0161ta u rep \u017eenke neku vrstu kapsule sa spermatozoidima koji \u0107e tamo ostati sve dok se jaja\u0161ce ne oplodi. Posle ove diskretne igre partneri se zauvek rastaju. Posle mesec dana jaja pre\u010dnika dva milimetra, nagomilana u nizu, pri\u010dvr\u0161\u0107ena su na svodu neke pe\u0107ine ili pukotine u steni.<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>Hobotnica [Octopus vulgaris] je glavono\u017eac, dvo\u0161kr\u017eni, sa osam krakova. U nas je zovu jo\u0161 i hobota, krakatica, obodnica&#8230; Glavono\u017eac, dakle,<\/p>\n","protected":false},"author":3,"featured_media":8678,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[1],"tags":[2586,2587,761,1307,2588,1192],"class_list":["post-8677","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-ostalo","tag-glavonozac","tag-hobotnica","tag-more","tag-okean","tag-pipci","tag-zivotinja"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.centarzaprirodnumedicinu.com\/test\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/8677","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.centarzaprirodnumedicinu.com\/test\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.centarzaprirodnumedicinu.com\/test\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.centarzaprirodnumedicinu.com\/test\/wp-json\/wp\/v2\/users\/3"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.centarzaprirodnumedicinu.com\/test\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=8677"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/www.centarzaprirodnumedicinu.com\/test\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/8677\/revisions"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.centarzaprirodnumedicinu.com\/test\/wp-json\/wp\/v2\/media\/8678"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.centarzaprirodnumedicinu.com\/test\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=8677"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.centarzaprirodnumedicinu.com\/test\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=8677"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.centarzaprirodnumedicinu.com\/test\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=8677"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}