{"id":8669,"date":"2015-05-13T02:00:00","date_gmt":"2015-05-13T00:00:00","guid":{"rendered":"https:\/\/centarzaprirodnumedicinu.com\/zemljiste-i-briga-o-njemu-1-deo\/"},"modified":"2022-02-25T12:39:06","modified_gmt":"2022-02-25T11:39:06","slug":"zemljiste-i-briga-o-njemu-1-deo","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.centarzaprirodnumedicinu.com\/test\/ostalo\/zemljiste-i-briga-o-njemu-1-deo\/","title":{"rendered":"Zemlji\u0161te i briga o njemu 1.deo"},"content":{"rendered":"<p style=\"text-align: center;\"><span style=\"font-size: 12pt;\"><strong>Struktura zemlji\u0161ta<\/strong><\/span><br \/>\n&#160;<\/p>\n<p style=\"text-align: justify;\">Plodnost zemlji\u0161ta nije samo pitanje koli\u010dine hranljivih sastojaka koje ono sadr\u017ei &#8211; to je zbir svih karakteristika koje su neophodne za rast biljaka. Struktura zemlji\u0161ta odnosno na\u010din na koji je sastavljeno &#8211; ima istu va\u017enost. Na primer, masno zemlji\u0161te puno gline mo\u017ee da bude bogato hranljivim sastojcima , ali na njemu slabo uspevaju biljke jer je puno vode i suvi\u0161e te\u0161ko da bi korenje raslo na odgovaraju\u0107i na\u010din. Jednostavnim pobolj\u0161anjem strukture &#8211; pove\u0107anjem koli\u010dine vazduha u zemlji\u0161tu putem dodavanja kabastih organskih materija &#8211; mo\u017ee da se stvori drasti\u010dna razlika.<\/p>\n<p>Posno, peskovito zemlji\u0161te mo\u017ee da bude siroma\u0161no hranljivim sastojcima, ali jednostavnim oboga\u0107ivanjem sredstvima kao \u0161to je kompost od li\u0161\u0107a koji pove\u0107ava kapacitet zemlji\u0161ta&#160; da zadr\u017ei hranljive sastojke i vodu, mo\u017ee da se postigne znatno pobolj\u0161anje.<\/p>\n<p style=\"text-align: center;\">&#160;<\/p>\n<p style=\"text-align: center;\"><span style=\"font-size: 12pt;\"><strong>Pokazatelji strukture zemlji\u0161ta<\/strong><\/span><br \/>\n&#160;<\/p>\n<p style=\"text-align: left;\"><span style=\"font-size: 12pt;\"><strong>Dobra struktura<\/strong><\/span><\/p>\n<p>&#8211; Korenje prodire duboko;<br \/>\n&#8211; Slatkast miris zemlje;<br \/>\n&#8211; Voda se ne zadr\u017eava dugo u rupama posle ki\u0161e;<br \/>\n&#8211; Zemlja se relativno lako kopa;<br \/>\n&#8211; Nema tvrde &#8222;table&#8220;- kompaktnog sloja &#8211; na povr\u0161ini;<br \/>\n&#8211; Ima puno kanala koje su prokopale gliste;<br \/>\n&#8211; Gornji slojevi se drobe i mrve i kad su vla\u017eni i kad su suvi.<\/p>\n<p><span style=\"font-size: 12pt;\"><strong>Lo\u0161a struktura<\/strong><\/span><\/p>\n<p>&#8211; Korenje je plitko;<br \/>\n&#8211; Miris je neprijatan;<br \/>\n&#8211; Voda se zadr\u017eava u rupama ili na povr\u0161ini (ili neposredno ispod nje) ili se oce\u0111uje odmah;<br \/>\n-&#160; Zemlji\u0161te je lepljivo ili u tvrdim grudvama ili veoma suvo;<br \/>\n&#8211; Ima veoma malo glista;<br \/>\n&#8211; Gornji sloj je kompaktan;<br \/>\n&#8211; Povr\u0161inski sloj nestaje kad je vla\u017ean a kada se isu\u0161i pretvara se u koru.<\/p>\n<p style=\"text-align: center;\">&#160;<\/p>\n<p style=\"text-align: center;\"><span style=\"font-size: 12pt;\"><strong>Tipovi zemlji\u0161ta<\/strong><\/span><br \/>\n&#160;<\/p>\n<p style=\"text-align: justify;\">Postoje tri tipa \u010destica erodiranih stena koje \u010dine zemlji\u0161te: pesak, mulj i glina.<\/p>\n<p>&#8211;<strong> Glina:<\/strong> Zemlji\u0161te sa dominantim \u010desticama gline uglavnom je gusto, lepljivo i te\u0161ko se obra\u0111uje. Si\u0107u\u0161ne \u010destice gline se zbijaju i ostavljaju malo prostora za vazduh.<\/p>\n<p>&#8211; <strong>Pesakovito zemlji\u0161te:<\/strong> Na drugom kraju skale, zemlji\u0161te sa visokim sadr\u017eajem peska uglavnom je suvo. Relativno \u0161irok prostor izme\u0111u \u010destica prevelik je da bi zadr\u017eao vodu, zato se ona brzo povla\u010di iz zemlji\u0161ta, odnose\u0107i sa sobom hranljive sastojke.<\/p>\n<p>&#8211; <strong>Muljevito zemlji\u0161te:<\/strong> Po karakteristikama je izme\u0111u gline i peskovitog.<\/p>\n<p>&#8211; <strong>Tresetno zemlji\u0161te:<\/strong> Nastaje u vla\u017enim, kiselim sredinama koje spre\u010davaju potpuno razlaganje organskih materija, kojima je bogato. Mo\u017ee da bude veoma kiselo i neplodno, ali i plodno i produktivno.<\/p>\n<p>&#8211; <strong>Slano zemlji\u0161te:<\/strong> Uglavnom je alkalno po sastavu i neplodno. Nastaje u suvoj klimi.<\/p>\n<p>Svi tipovi zemlji\u0161tva, osim tresetnog nastaju od stena. Razli\u010dita veli\u010dina \u010destica, iako se nama one sve \u010dine minijaturnim igra klju\u010dnu ulogu u teksturama zemlji\u0161ta.<\/p>\n<p>Mnogi hranljivi sastojci potrebni su za razne aspekte rasta biljaka. Od glavnih sastojaka, odnosno &#8222;makroelemenata&#8220; azot podsti\u010de rast li\u0161\u0107a i izdanaka dok je magnezijum va\u017ean za stvaranje hlorofila, pigmenta od kog li\u0161\u0107e ima zelenu boju. Fosfor podsti\u010de rast korenja, kalijum je od klju\u010dnog zna\u010daja za cvetanje, formiranje plodova i &#8222;u\u010dvr\u0161\u0107ivanje&#8220; rasta, pove\u0107anje otpornosti na \u0161teto\u010dine bolesti i mraz.<\/p>\n<p>Vrednost pH odre\u0111uje dostupnost hranljivih sastojaka biljkama. U veoma kiselom zemlji\u0161tu hranljivi sastojcimogu da budu isprani ili da se iz zemlje rastvore u vodi do nivoa kada postaju otrovni. Tako\u0111e pH vrednost uti\u010de na raznovrsnost i aktivnost \u017eivog sveta u zemlji. Bolesti, poput krastavosti krompira imaju te\u017ee posledice u baznom zemlji\u0161tu.<\/p>\n<p style=\"text-align: left;\">&#160;<\/p>\n<p style=\"text-align: left;\">&#160;<\/p>\n<p style=\"text-align: left;\">&#160;<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>Za organskog ba\u0161tovana zemlji\u0161te je najva\u017eniji aspekt ba\u0161te. Stvaranje i odr\u017eavanje plodnog, zdravog zemlji\u0161ta predstavljaju prioritet. I tekstura i struktura uti\u010du na hemijski sastav zemlji\u0161tva &#8211; bilo da je vi\u0161e kiselo ili vi\u0161e bazno. Od toga zavisi  koli\u010dina \u017eivog sveta u njemu i koje biljke \u0107e tu bolje uspevati.<\/p>\n","protected":false},"author":3,"featured_media":8670,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[1],"tags":[2579,411,1208,621,2580,391,812,2581,487,488],"class_list":["post-8669","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-ostalo","tag-baznost","tag-briga","tag-glina","tag-kiselost","tag-ph-vrednost","tag-priroda","tag-sadnja","tag-struktura","tag-zemlja","tag-zemljiste"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.centarzaprirodnumedicinu.com\/test\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/8669","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.centarzaprirodnumedicinu.com\/test\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.centarzaprirodnumedicinu.com\/test\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.centarzaprirodnumedicinu.com\/test\/wp-json\/wp\/v2\/users\/3"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.centarzaprirodnumedicinu.com\/test\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=8669"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/www.centarzaprirodnumedicinu.com\/test\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/8669\/revisions"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.centarzaprirodnumedicinu.com\/test\/wp-json\/wp\/v2\/media\/8670"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.centarzaprirodnumedicinu.com\/test\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=8669"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.centarzaprirodnumedicinu.com\/test\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=8669"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.centarzaprirodnumedicinu.com\/test\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=8669"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}