\u010cesto se za biogas koriste i nazivi kao \u0161to su barski gas, deponijski gas, mo\u010dvarski gas i sli\u010dno, ve\u0107 prema mestu nastanka. Svaka varijanta ima razli\u010dite nivoe metana i ugljen-dioksida u sebi, zajedno sa manjim udelom drugih gasova. Ovaj proces postaje sve popularniji za tretiranje organskog otpada, jer omogu\u0107ava prikladan na\u010din pretvaranja otpada u elektri\u010dnu energiju, \u010dime se smanjuje i koli\u010dina otpada, kao i broj patogenih supstanci, koje se nalaze u otpadu. Tako\u0111e, upotreba biogasa se ohrabruje, jer se na taj na\u010din dobija energija, a ne pove\u0107ava se koli\u010dina ugljen-dioksida u atmosferi. Tako\u0111e, metan sagoreva znatno \u010distije u odnosu na ugalj.<\/p>\n
Obrada biorazgradivih supstanci odigrava se u anaerobnom digestoru, koji mora da bude dovoljno jak da izdr\u017ei pove\u0107ani pritisak, kao i da obezbedi anaerobne uslove za bakterije u unutra\u0161njosti.<\/strong><\/p>\n Digestori se obi\u010dno grade u blizini izvora organskog inputa, i to naj\u010de\u0161\u0107e nekoliko jedan uz drugi, kako bi se obezbedila konstantna proizvodnja biogasa. U novije vreme, sve je ve\u0107a upotreba biogasa dobijenog sa deponija i iz otpadnih voda. \u010cak i kada se ne koristi za dobijanje toplotne i\/ili elektri\u010dne energije, deponijski gas se mora propisno odlo\u017eiti i pre\u010distiti, jer sadr\u017ei opasne zapaljive materije, od kojih mnoge stvaraju smog.<\/p>\n Biogasni digestori koriste biorazgradljive materije, od kojih se dobijaju dva korisna proizvoda: biogas i fermentisano bio\u0111ubrivo vrhunskog kvaliteta.<\/strong><\/p>\n Biogas pre\u010di\u0107en do nivoa \u010disto\u0107e za gasovod naziva se obnovljivi prirodni gas i mogu\u0107e ga je koristiti u svakoj primeni u kojoj se ina\u010de koristi zemni gas. To uklju\u010duje distribuciju takvog gasa putem gasovoda, proizvodnju struje, grejanje, zagrevanje vode i upotrebu u raznim tehnolo\u0161kim procesima. Kompresovan, biogas mo\u017ee da se koristi i kao pogonsko gorivo za vozila.<\/p>\n Biogas je me\u0161avina metana i ugljen-dioksida, koja se dobija prilikom razgradnje organskih materija pod anaerobnim uslovima.<\/strong><\/p>\n To je kvalitetno gorivo, koje mo\u017ee da zameni fosilna goriva, a tako\u0111e je i CO2 neutralno. U vreme kada rezerve fosilnih goriva opadaju, energetski tro\u0161kovi rastu, a \u017eivotnu sredinu ugro\u017eava nepravilno odlaganje sme\u0107a, pronala\u017eenje re\u0161enja za problem biolo\u0161kog otpada i tretman otpadnih organskih materija, postaje pitanje od najve\u0107e va\u017enosti.<\/p>\n Kako funkcioni\u0161e ovaj proces?<\/strong><\/p>\n Biogas je metaboli\u010dki proizvod bakterija koje proizvode metan, i koje su uzrok raspadanju. Osim odsustva kiseonika, neophodni uslovi su konstantna temperatura i pH vrednost od 6,5 do 7,5. Raspadanje je najefektivnije na temperaturi od 15\u00b0C (psihrofilne bakterije), 35\u00b0C (mezofilne) i 55\u00b0C (termofilne). U praksi se pokazalo da je zadr\u017eavanje od oko 10 dana najefektivnije za termofilne bakterije, 25 do 30 za mezofilne i 90 do 120 za psihrofilne . Ve\u0107ina postrojenja koja danas rade, rade u mezofilnom temperaturnom rangu.<\/p>\n Po\u0161to se biogas proizvodi tamo gde se organski materijal razgra\u0111uje bez vazduha, postoji \u0161irok spektar organskih materija koje su pogodne za anaerobnu razgradnju.<\/strong><\/p>\n Neke od tih materija su<\/em><\/strong>:<\/p>\n -te\u010dno i \u010dvrsto stajsko \u0111ubrivo Napomena: drvo nije pogodno za proizvodnju biogasa, jer bakterije koje proizvode metan ne mogu da svare lignin, kojeg ima u drvetu. Tako\u0111e i pesticidi, dezinfekcija i antibiotici imaju negativan efekat na bakterije.<\/strong><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":" Kada se pri\u010da o biogasu, obi\u010dno se misli na gas sa velikom koli\u010dinom metana u sebi, koji nastaje fermentacijom organskih susptanci, kao \u0161to su stajnjak, mulj iz otpadnih voda, gradski \u010dvrsti otpad ili bilo koja druga biorazgradljiva materija, pri anaerobnim uslovima.<\/p>\n","protected":false},"author":3,"featured_media":8528,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[1],"tags":[2452,1149,565,391,503,393,2106,2383,451,1907],"class_list":["post-8527","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-ostalo","tag-bio-gas","tag-otrovi","tag-pesticidi","tag-priroda","tag-proizvodnja","tag-selo","tag-seoski-bizniz","tag-seosko-domacinstvo","tag-zivot-na-selu","tag-dubrivo"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.centarzaprirodnumedicinu.com\/test\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/8527","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.centarzaprirodnumedicinu.com\/test\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.centarzaprirodnumedicinu.com\/test\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.centarzaprirodnumedicinu.com\/test\/wp-json\/wp\/v2\/users\/3"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.centarzaprirodnumedicinu.com\/test\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=8527"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/www.centarzaprirodnumedicinu.com\/test\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/8527\/revisions"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.centarzaprirodnumedicinu.com\/test\/wp-json\/wp\/v2\/media\/8528"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.centarzaprirodnumedicinu.com\/test\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=8527"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.centarzaprirodnumedicinu.com\/test\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=8527"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.centarzaprirodnumedicinu.com\/test\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=8527"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}
\n-posebno prikupljan biol\u0161ki otpad iz stambenih delova
\n-obnovljivi materijali, kao \u0161to su kukuruzna sila\u017ea, semenke koje se ne koriste za ishranu, itd
\n-mulj iz kanalizacije i masti
\n-kori\u0161\u0107eni podmaziva\u010di
\n-trava (npr. u EU neobra\u0111ena zemlja)
\n-bilo\u0161ki otpad iz klanica; pivara, destilerija; prerade vo\u0107a i proizvodnje vina; mlekara; industrije celuloze, \u0161e\u0107erana…<\/p>\n