{"id":8355,"date":"2015-01-17T01:00:00","date_gmt":"2015-01-17T00:00:00","guid":{"rendered":"https:\/\/centarzaprirodnumedicinu.com\/kako-je-secenje-suma-povezano-sa-industijskom-proizvodnjom-mesa\/"},"modified":"2022-02-25T12:38:44","modified_gmt":"2022-02-25T11:38:44","slug":"kako-je-secenje-suma-povezano-sa-industijskom-proizvodnjom-mesa","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.centarzaprirodnumedicinu.com\/test\/ziveti-u-skladu-sa-prirodom\/studije-i-nova-saznanja\/kako-je-secenje-suma-povezano-sa-industijskom-proizvodnjom-mesa\/","title":{"rendered":"Kako je se\u010denje \u0161uma povezano sa industijskom proizvodnjom mesa?"},"content":{"rendered":"<p><strong>Dana\u0161nji trend se\u010denja \u0161uma radi gajenja \u017eitarica za ishranu stoke sve vi\u0161e skre\u0107e pa\u017enju zbog ljudske neumerenosti i stalnog porasta potro\u0161nje mesa. Godi\u0161nje na desetine hiljada hektara pra\u0161ume se se\u010de kako bi se pove\u0107ala proizvodnja sto\u010dne hrane, a tek da ne pri\u010damo o velikoj koli\u010dini otrova koje se koriste u industrijskoj proizvodnji i koji ostovaljaju pusto\u0161 i smrt iza sebe. <\/strong><\/p>\n<p>&#160;<\/p>\n<p>Pra\u0161uma je veoma osetljiv eko sistem koji se formira vekovima, tako da razne \u017eivotinjske vrste koje \u017eive na tim podru\u010dijima u ve\u0107ini slu\u010dajeva postaju ugro\u017eene vrste.<\/p>\n<p>\n<strong>\u0160ume imaju nekoliko klju\u010dnih funkcija u ekosistemu<\/strong><\/p>\n<p>&#8211; Za\u0161tita zemlji\u0161ta od erozije;<br \/>\n&#8211; Predstavljaju bitne izvore kiseonika;<br \/>\n&#8211; Umerena i regulisana klima;<br \/>\n&#8211; Spre\u010davanje poplava;<br \/>\n&#8211; Recikliranje i pre\u010di\u0161\u0107avanje vode;<br \/>\n&#8211; Predstavljaju dom za milione biljaka i \u017eivotinja.<\/p>\n<p><strong>Tropske \u0161ume<\/strong> su od naro\u010ditog zna\u010daja. Pribli\u017eno petina celokupne industrijske drvne gra\u0111e kori\u0161\u0107ene \u0161irom sveta dolazi iz tropskih \u0161uma.<\/p>\n<p>Milioni ljudi \u0161irom sveta zavise od tih \u0161uma za svoj \u017eivot. \u010cetvrtina farmaceutskih agenasa \u0161irom sveta sadr\u017ei ekstrakte biljaka iz ki\u0161nih \u0161uma. \u0160tavi\u0161e, neki istra\u017eiva\u010di lekova gledaju na raznovrsnost biljaka u tim tropskim \u0161umama kao na banku prirodnih jedinjenja koja u budu\u0107nosti mogu pomo\u0107i le\u010denju novih bolesti ili trenutno neizle\u010divih stanja. Na\u017ealost,bgubimo na\u0161e \u0161ume alarmantnom stopom.<\/p>\n<p>&#8211; Gubici tropskih ki\u0161nih \u0161uma su iznosili 28 miliona jutara godi\u0161nje (procena iz 1982. godine).<\/p>\n<p>&#8211; Celokupan gubitak ki\u0161nih \u0161uma je iznosio 38 miliona jutara godi\u0161nje (procena iz 1995. godine) \u2013 \u0161to je jednako dvostrukoj veli\u010dini Austrije.<\/p>\n<p>&#8211; U Srednjoj i Ju\u017enoj Americi, 5 miliona jutara se gubi godi\u0161nje radi pa\u0161njaka za stoku.<\/p>\n<p>&#8211; U Latinskoj Americi, 50 miliona jutara je izgubljeno za 20 godina pretvaranjem u sto\u010dne ran\u010deve.<\/p>\n<p>&#8211; U Kostarici, 2\/3 svih \u0161uma je izgubljeno usled uzgajanja stoke.<\/p>\n<p>Prvenstveni uzroci smanjenja \u0161uma variraju u zavisnosti od oblasti sveta koja je u pitanju. Me\u0111utim, uzgajanje stoke je \u010desto veliki faktor.<\/p>\n<p>Pore\u0111enje zemlji\u0161nih zahteva za podr\u017eavanje odre\u0111enih \u201cstilova ishrane\u201d nam mo\u017ee pomo\u0107i da bolje razmotrimo kako izbori ishrane ohrabruju pretvaranje \u0161uma u poljoprivredno zemlji\u0161te. Da bi se poduprli njihovi izbori ishrane, oni koji jedu meso zahtevaju kori\u0161\u0107enje zna\u010dajno ve\u0107e povr\u0161ine poljoprivrednog zemlji\u0161ta nego vegetarijanci.<\/p>\n<p>&#160;<\/p>\n<p>Razlog za to je \u0161to je kori\u0161\u0107enje zemlji\u0161ta za uzgajanje sto\u010dne hrane krajnje neefikasno u pore\u0111enju sa kori\u0161\u0107enjem istog zemlji\u0161ta za obezbe\u0111ivanje hrane za vegetarijance. Ono zahteva vi\u0161e kilograma hrane za proizvodnju jednog kilograma \u017eivotinjskog<br \/>\nproizvoda.<br \/>\n<strong><br \/>\nNeefikasnost kori\u0161\u0107enja zemlje za uzgajanje sto\u010dne hrane:<\/strong><\/p>\n<p>&#8211; 6,3 kilograma hrane po 0,9 kilograma svinjetine;<br \/>\n&#8211; 4,4 kilograma hrane po 0,9 kilograma govedine;<br \/>\n&#8211; 2,5 kilograma hrane po 0,9 kilograma piletine;<br \/>\n&#8211; 2,7 kilograma hrane po 0,9 kilograma sira;<br \/>\n&#8211; 2,4 kilograma hrane po 0,9 kilograma jaja.<\/p>\n<p>Zapazite da \u010dak i najefikasniji \u017eivotinjski proizvodi tro\u0161e 2\/3 koli\u010dine \u017eitarica i soje koja je bila potrebna za njihovo uzgajanje. Ove cifre mogu biti daleko gore u drugim zemljama. U Rusiji je, na primer, potrebno 4,5 do 5,5 kilograma \u017eitarica za proizvodnju jednog kilograma piletine, ili dva puta vi\u0161e nego u SAD.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>Ako bi se celokupna svetska populacija hranila ishranom zasnovanom na mesu sli\u010dno prose\u010dnom Amerikancu, bilo bi neophodno da svetska proizvodnja \u017eitarica poraste do neba, zapravo koli\u010dina \u017eitarica potrebna za hranjenje svetske populacije koja jede meso bila bi 150% ve\u0107a od celokupne trenutne globalne proizvodnje \u017eitarica kori\u0161\u0107enih u sve svrhe.<\/p>\n","protected":false},"author":3,"featured_media":8356,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[294],"tags":[605,1111,2170,2367,1639,2368,415],"class_list":["post-8355","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-studije-i-nova-saznanja","tag-biljna-hrana","tag-biljna-ishrana","tag-industrija","tag-kisne-sume","tag-pogledi","tag-ugrozene-vrste","tag-zivotinje"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.centarzaprirodnumedicinu.com\/test\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/8355","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.centarzaprirodnumedicinu.com\/test\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.centarzaprirodnumedicinu.com\/test\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.centarzaprirodnumedicinu.com\/test\/wp-json\/wp\/v2\/users\/3"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.centarzaprirodnumedicinu.com\/test\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=8355"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/www.centarzaprirodnumedicinu.com\/test\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/8355\/revisions"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.centarzaprirodnumedicinu.com\/test\/wp-json\/wp\/v2\/media\/8356"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.centarzaprirodnumedicinu.com\/test\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=8355"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.centarzaprirodnumedicinu.com\/test\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=8355"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.centarzaprirodnumedicinu.com\/test\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=8355"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}