{"id":8223,"date":"2014-12-06T01:00:00","date_gmt":"2014-12-06T00:00:00","guid":{"rendered":"https:\/\/centarzaprirodnumedicinu.com\/nekadasnje-ograde-od-kolja-i-pruca\/"},"modified":"2022-02-25T12:38:34","modified_gmt":"2022-02-25T11:38:34","slug":"nekadasnje-ograde-od-kolja-i-pruca","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.centarzaprirodnumedicinu.com\/test\/ostalo\/nekadasnje-ograde-od-kolja-i-pruca\/","title":{"rendered":"Nekada\u0161nje ograde od kolja i pru\u0107a"},"content":{"rendered":"<p><strong>Prvo pobija kolje, pa ga potom pru\u0107em ute\u017ee, da \u010dvrsto stoji godinama. Kao \u0161to se u davna vremena ogra\u0111ivala svaka seoska avlija.<\/strong><\/p>\n<p>\u2013 <em><strong>Ovu pletenu ogradu zovemo pro\u0161tac. To je najstarija i najbolja ograda u ovim brdskim krajevima, sva od prirodnog materijala. Ni\u0161ta se za nju ne kupuje, sve je nadohvat ruke u prirodi. A i kako bi druk\u010dije u planinama vekovima opstajala <\/strong><\/em>\u2013 kazuje nam Bo\u017eo dok obavija pru\u0107e oko dva sastavljena koca.<em><strong><\/p>\n<p>Za dobar pro\u0161tac, veli narod, treba i dobar kolac. Treba prvo pripremiti i zao\u0161triti kolje, dugo oko metar i po (zavisi kolika je ograda), s tim \u0161to je najbolji kolac od bagremovog i hrastovog, a mo\u017ee i od \u0161ljivovog drveta. Od davnina ve\u0161ti majstori<\/strong><\/em> \u2013 i Bo\u017eo to ume \u2013 <em><strong>sekirom su drvo cepali i u kolje pretvarali.<\/strong><\/em> U novije vreme za tu namenu drvo stru\u017eu, da posao olak\u0161aju.<\/p>\n<p>\u2013<em><strong> Kolje se pobija jedno do drugog, i to gusto, da sitna stoka ne prolazi kroz ogradu. Uvek se ple\u0107u dva koca u paru, ona i on, kako se ka\u017ee. Za popletanje se koristi savitljivo pru\u0107e: vrbovo i to ne starije od dve godine, drenovo vitkije, jasenovo, smrekovo, grabovo. U prvom popletu se koristi tanje pru\u0107e, za stabilnost kolja. U drugom je deblje, da pro\u0161tac bude \u010dvr\u0161\u0107i. Odozgo obavezno ide pletenica, da se nijedan prut ne i\u0161\u010dupa. Ograda je dobra ako pru\u0107e iz sredine ne mo\u017ee da se \u010dupa. Jedino se razvezuje s kraja, od zadnjeg pruta <\/strong><\/em>\u2013 obja\u0161njava majstor.<\/p>\n<p>Bo\u017eo je rodom iz Lunovog Sela kod U\u017eica, \u010detvrta generacija u Milivojevi\u0107ima, koja se bavi ovim poslom. Tri i po decenije ga ve\u0107 radi, onako uzgred: isprva u svom doma\u0107instvu, vremenom i kod drugih. Bio je zaposlen kao tehnolog, a kad je oti\u0161ao u penziju vi\u0161e se posvetio nesvakida\u0161njem ume\u0107u. Ograde plete zajedno s bratom Dragoljubom, ve\u0161ti su i \u201elake ruke\u201d: kad je spremljeno kolje i pru\u0107e, dnevno jedan mo\u017ee da pobije i poplete od 10 do 12 metara ove ograde, sve zavisi od terena(na mek\u0161oj zemlji lak\u0161e, na kamenitoj uz pomo\u0107 \u0107uskije). Rade za nadnicu.<\/p>\n<p>\u2013 <em><strong>Nekad je bilo mnogo majstora ovog posla, u poslednje dve-tri decenije ostali su samo najuporniji. Ljudi radije kupuju \u017ei\u010danu ogradu da zagrade posede. Sa \u017eicom se br\u017ee i radi. Ovu pleteno-drvenu bi trebalo posle desetak godina upotrebe ponovo preplesti. Ipak, ima jo\u0161 zaljubljenika u staro i prirodno. Eto, zovu ljudi sa Zlatibora, iz Sirogojna, iz U\u017eica i okoline, koji bi da im oko vikendica, ku\u0107a, restorana napravim ovakvu ogradu. Opet je pro\u0161tac na ceni, sada oko modernih zdanja, u spoju novog i tradicije. A tu je, naravno, i vajda za majstora<\/strong><\/em> \u2013 veli Bo\u017eo Milivojevi\u0107.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>U\u017eice \u2013 Uhvatio sun\u010dan jesenji dan majstor Bo\u017eo Milivojevi\u0107 da oko ku\u0107a brvnara Muzeja \u201eStaro selo\u201d u Sirogojnu isplete starinsku ogradu.<\/p>\n","protected":false},"author":3,"featured_media":8224,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[1],"tags":[2125,2311,2312,2313,2314,457,2315,2316,2317,2318],"class_list":["post-8223","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-ostalo","tag-bagrem","tag-kolje","tag-muzej","tag-ograde","tag-petena-ograda","tag-planina","tag-prostac","tag-pruce","tag-sirogojno","tag-staro-selo"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.centarzaprirodnumedicinu.com\/test\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/8223","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.centarzaprirodnumedicinu.com\/test\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.centarzaprirodnumedicinu.com\/test\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.centarzaprirodnumedicinu.com\/test\/wp-json\/wp\/v2\/users\/3"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.centarzaprirodnumedicinu.com\/test\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=8223"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/www.centarzaprirodnumedicinu.com\/test\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/8223\/revisions"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.centarzaprirodnumedicinu.com\/test\/wp-json\/wp\/v2\/media\/8224"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.centarzaprirodnumedicinu.com\/test\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=8223"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.centarzaprirodnumedicinu.com\/test\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=8223"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.centarzaprirodnumedicinu.com\/test\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=8223"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}