{"id":7903,"date":"2014-08-26T02:00:00","date_gmt":"2014-08-26T00:00:00","guid":{"rendered":"https:\/\/centarzaprirodnumedicinu.com\/kako-biti-dobar-roditelj\/"},"modified":"2022-02-25T12:38:13","modified_gmt":"2022-02-25T11:38:13","slug":"kako-biti-dobar-roditelj","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.centarzaprirodnumedicinu.com\/test\/ziveti-u-skladu-sa-prirodom\/vodic-za-zdrav-zivot\/kako-biti-dobar-roditelj\/","title":{"rendered":"Kako biti dobar roditelj?"},"content":{"rendered":"<p>Ipak, mada se neki roditelji ostvaruju kroz postignu\u0107a svoje dece, za ve\u0107inu roditelja uspeh nije na prvom mestu. Mnogo nam je vi\u0161e stalo da nam deca postanu ljubazna, saose\u0107ajna i predusretljiva. Ankete su pokazale da u SAD, roditelji evropskog, azijskog, hispano i afri\u010dkog etni\u010dkog miljea ve\u0107u va\u017enost pridaju dobroti nego uspehu. Isti obrazac postoji \u0161irom sveta: Kada su ljudi u 50 zemalja upitani za svoje \u017eivotne principe, najve\u0107u vrednost nisu pridavali uspehu, ve\u0107 dobroti.<\/p>\n<p>Uprkos zna\u010daju koji dobrota ima u na\u0161im \u017eivotima, u\u010diti decu da <strong>mare<\/strong> za druge nije jednostavan zadatak. U istra\u017eivanju koje je obuhvatilo 600 porodica u Izraelu, pokazalo se da su roditelji, koji visoko vrednuju dobrotu, \u010desto bez uspeha vaspitavali decu u duhu svojih vrednosti.<\/p>\n<p>Da li su neka deca jednostavno dobre naravi \u2013 ili nisu? Tokom poslednje decenije, prou\u010davao sam iznena\u0111uju\u0107e veliki uspeh koji posti\u017eu ljudi, koji imaju obi\u010daj da poma\u017eu drugima bez zadnjih namera. Kao otac dve \u0107erke i sina, postao sam veoma zainteresovan da saznam kako se postaje velikodu\u0161an.<\/p>\n<p>Studije blizanaca pokazuju da je negde izme\u0111u \u010devrtine i polovine na\u0161eg potencijala za dobrotu uro\u0111eno. To zna\u010di da dosta toga zavisi i od vaspitanja. Me\u0111utim, izgleda da gre\u0161e \u010dak i najdobronamerniji roditelji, oni koji hvale dobro pona\u0161anje a reaguju na lo\u0161e, i koji sa decom razgovaraju o svojim vrednostima.<\/p>\n<p><img decoding=\"async\" src=\"\/pub\/images\/news_872_0.jpg\" alt=\"\" vspace=\"10\" hspace=\"10\" \/><\/p>\n<p>Do druge godine, deca postaju kadra da iskuse ose\u0107anje moralnosti&#160; i da razlikuju dobro od lo\u0161eg. Kako bi se podstaklo dobro pona\u0161anje, istra\u017eivanja pokazuju, pohvale su delotvornije od nagrada.<\/p>\n<p>Dok pohvala \u0161alje poruku da je velikodu\u0161nost dobra sama po sebi, nagra\u0111ivanje mo\u017ee dovesti do toga da se dete pona\u0161a dobro samo radi nagrade.<strong><\/p>\n<p>Ali, na koji na\u010din treba da pohvalimo dete kada poka\u017ee prve znake dobrote?<\/strong><\/p>\n<p>Mnogi roditelji veruju da je va\u017eno pohvaliti pona\u0161anje, a ne dete, jer \u0107e u tom slu\u010daju usvojiti ispravno pona\u0161anje. \u010cak znam jedan par koji je toliko vodio ra\u010duna o ovome da je govorio \u201c<strong>To je ba\u0161 bilo velikodu\u0161no<\/strong>\u201d umesto <strong>\u201cBa\u0161 si velikodu\u0161na osoba.<\/strong>\u201d<\/p>\n<p>Ali, da li je ovo dobar pristup? U dobro smi\u0161ljenom eksperimentu, nau\u010dnici D\u017eon I. Grjuzek i Erika Redler probali su da istra\u017ee \u0161ta se de\u0161ava kada hvalimo velikodu\u0161no pona\u0161anje umesto velikodu\u0161nog karaktera. Po\u0161to su sedmogodi\u0161njaci i osmogidi\u0161njaci osvojili klikere i poklonili ih siroma\u0161noj deci, re\u010deno im je \u201c<strong>U, ba\u0161 si razdelio te klikere<\/strong>.\u201d<\/p>\n<p>Istra\u017eiva\u010di su polovinu dece hvalili tako \u0161to su im rekli \u201c<strong>Ba\u0161 lepo \u0161to si dao neke od svojih klikera toj siroma\u0161noj deci. Da, to je ba\u0161 bilo velikodu\u0161no.<\/strong>\u201d Ostaloj deci je pohvaljen karakter: \u201c<strong>Izgleda da si ti osoba koja voli da poma\u017ee drugima kad god mo\u017ee. Da, ti si ba\u0161 dobra i velikodu\u0161na osoba.<\/strong>\u201d<\/p>\n<p>Nakon nekoliko nedelja, kada su se na\u0161la u prilici da daju i dele, deca kojoj je pohvaljen karakter bila su velikodu\u0161nija od dece kojoj je hvaljeno pona\u0161anje. Kada je hvaljen njihov karakter, deca su dobrotu do\u017eivela kao deo svog identiteta. Osvr\u0107u\u0107i se na svoje pona\u0161anje, deca su u\u010dila o tome ko su i kakva su: Ja sam velikodu\u0161na osoba. Ovo je u skladu i sa novim istra\u017eivanjem koje je sproveo psiholog Kristofer D\u017e. Brajen i koje pokazuje da, kada je moralno pona\u0161anje u pitanju, imenice deluju bolje nego glagoli. Kada treba decu uzrasta od 3 do 6 godina ubediti da vam pomognu, ima\u0107ete 22-29% vi\u0161e uspeha ako ih podstaknete da \u201cbudu pomaga\u010di\u201d nego ako ih pitate \u201cda vam pomognu\u201d. Kada su decu umesto \u201cmolim vas nemojte da varate\u201d zamolili da \u201cne budu varalice\u201d, varanje je smanjeno za pola. Kada na\u0161i postupci postanu odraz na\u0161eg karaktera, sloniji smo moralnosti i velikodu\u0161nosti. Vremenom, to postaje sastavni deo nas.<strong><\/p>\n<p>Pohvala<\/strong> postaje posebno uticajna u kriti\u010dnim periodima u kojima deca razvijaju sna\u017ean ose\u0107aj identiteta. Kada su Grjuzek i Redler hvalili karakter petogodi\u0161njaka, dobri rezultati nisu imali trajan uticaj \u2013 izgleda da su bili suvi\u0161e mali da bi usvojili moralnost kao deo svoje li\u010dnosti. U slu\u010daju desetogodi\u0161njaka, razlika izme\u0111u hvaljenja karaktera i hvaljenja postupaka je i\u0161\u010dezla \u2013 obe taktike su bile uspe\u0161ne. Vezivanje velikodu\u0161nosti za karakter najuspe\u0161nije se ostvaruje oko osme godine, kada deca po\u010dinju da kristali\u0161u ose\u0107aj identiteta.<\/p>\n<p>Hvaljenje dobrog pona\u0161anja samo je pola posla. I na\u0161e reakcije na lo\u0161e pona\u0161anje imaju posledice. Kada deca u\u010dine ne\u0161to lo\u0161e, obi\u010dno ose\u0107aju dve stvari \u2013 stid ili krivicu. Usprkos uobi\u010dajenom verovanju da su ove dve emocije me\u0111usobno zamenjive, istra\u017eivanje prihologa D\u017eun Prajs Tengni otkrilo je da imaju veoma druga\u010dije uzrok i posledice.<\/p>\n<p>Kada se <strong>stidimo<\/strong>, mi mislimo da smo lo\u0161a osoba, dok je <strong>krivica<\/strong> ose\u0107anje da ste uradili lo\u0161u stvar. <strong>Stid<\/strong> predstavlja negativan sud o sopstvenoj su\u0161tini, \u0161to je vrlo lo\u0161e \u2013 on \u010dini da se deca ose\u0107aju malom i bezvrednom. Deca koja se stide ili postaju agresivna, ili poku\u0161avaju da pobegnu od problema. Suprotno tome, ose\u0107aj krivice podrazumeva negativan sud o samom postupku, i mo\u017eemo ga se osloboditi dobrim pona\u0161anjem. Kada se deca ose\u0107aju krivom, ose\u0107aju kajanje i \u017ealjenje, saose\u0107aju sa osobom kojoj su naudila i poku\u0161avaju da isprave stvar.<\/p>\n<p>U jednoj studiji koju je sprovela psiholog Karen Kaplovic Beret, roditelji su kod ku\u0107e ocenjivali sklonost svoje dece da ispoljavaju ose\u0107aj stida i krivice. Deca bi dobila krpenu lutku, pripremljenu tako da joj noga otpadne tokom igre. Deca sklona ose\u0107aju krivice poku\u0161avala su da poprave lutku i obra\u0107ala se odrasloj osobi koja vodi eksperiment da bi objasnila \u0161ta se dogodilo. Deca sklona stidu izbegavala su da priznaju \u0161ta se desilo i nisu poku\u0161avala da poprave stvar.<\/p>\n<p>Ukoliko \u017eelimo da na\u0161a deca brinu o drugima, moramo ih nau\u010diti da, kada nisu dobra, ose\u0107aju krivicu umesto stida. Prou\u010davaju\u0107i studije ose\u0107anja i razvoja moralnosti, psiholog Nensi Ajzenberg uo\u010dila je da se stid pojavljuje kada roditelji reaguju besom, uskra\u0107uju ljubav ili poku\u0161avaju da svoju mo\u0107 demonstriraju pretnjom kaznama, zbog \u010dega deca mogu po\u010deti da veruju da su lo\u0161i ljudi. U strahu da se to ne desi, neki roditelji, s druge strane, odustaju od disciplinovanja dece, \u0161to mo\u017ee ugroziti razvoj moralnih standarda kod deteta.<\/p>\n<p>Najdelotvornija reakcija roditelja na lo\u0161e pona\u0161anje jeste <strong>razo\u010darenje<\/strong>. Kako pokazuju istra\u017eivanja profesorke Ajzenberg i Dejvida R. \u0160efera, roditelji koji podi\u017eu dobru decu \u010dine to tako \u0161to pokazuju razo\u010darenje i obja\u0161njavaju za\u0161to je neko pona\u0161anje lo\u0161e, kako je uticalo na druge i kako se stvari mogu popraviti. To deci omogu\u0107ava da razviju standarde kojima \u0107e ocenjivati svoje postupke, da razviju empatiju i odgovornost prema drugima kao i ose\u0107aj moralnog identitieta, \u0161to sve zajedno \u010dini dobru osobu. Kada izra\u017eavate razo\u010darenje vi pokazujete da ne odobravate lo\u0161e pona\u0161anje, pokazujete da imate visoka o\u010dekivanja i da postoji mogu\u0107nost da se stvari pobolj\u0161aju: \u201c<strong>Iako si uradio ne\u0161to lo\u0161e, ti si dobra osoba i znam da mo\u017ee\u0161 i bolje od ovoga.<\/strong>\u201d<\/p>\n<p>Ma koliko delotvorno bilo kritikovanje lo\u0161eg pona\u0161anja i hvaljenje dobrog karaktera, podizanje moralnog deteta podrazvumeva vi\u0161e od pukog \u010dekanja na prilike da reagujemo na postupke svoje dece. Kao roditelji, \u017eelimo da \u201cproaktivno\u201c prenosimo na\u0161e vrednosti deci.&#160; Ipak, mnogi od nas to \u010dine na pogre\u0161an na\u010din.<\/p>\n<p>Ljudi \u010desto veruju da karakter vodi delanju, ali, kada je re\u010d o stvaranju moralne dece, ne smemo zaboraviti ni da dela oblikuju karakter. Na to nas svojim pitanjima opominje i psiholog Karl Vejk: \u201c<strong>Kako mogu znati ko sam dok ne vidim \u0161ta radim? Kako mogu znati \u0161ta su moje vrednosti dok ne vidim sopstvena dela?<\/strong>\u201d<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>Hvaljenje dobrog pona\u0161anja samo je pola posla.Kako biti dobar roditelj? Znamo za neke cake pomo\u0107u kojih deca mogu da nam budu uspe\u0161nija. Recimo, istra\u017eivanja pokazuju da, kada roditelji hvale trud umesto sposobnosti, deca razvijaju bolju radnu etiku i postaju motivisanija.<\/p>\n","protected":false},"author":3,"featured_media":7904,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[293],"tags":[404,657,359,1900,502,1839,1130,1901,1902,407],"class_list":["post-7903","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-vodic-za-zdrav-zivot","tag-deca","tag-istrazivanja","tag-moralnost","tag-pohvale","tag-porodica","tag-razocarenja","tag-roditelj","tag-studije","tag-uspeh","tag-vaspitanje"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.centarzaprirodnumedicinu.com\/test\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/7903","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.centarzaprirodnumedicinu.com\/test\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.centarzaprirodnumedicinu.com\/test\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.centarzaprirodnumedicinu.com\/test\/wp-json\/wp\/v2\/users\/3"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.centarzaprirodnumedicinu.com\/test\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=7903"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/www.centarzaprirodnumedicinu.com\/test\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/7903\/revisions"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.centarzaprirodnumedicinu.com\/test\/wp-json\/wp\/v2\/media\/7904"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.centarzaprirodnumedicinu.com\/test\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=7903"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.centarzaprirodnumedicinu.com\/test\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=7903"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.centarzaprirodnumedicinu.com\/test\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=7903"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}