{"id":7823,"date":"2014-07-29T02:00:00","date_gmt":"2014-07-29T00:00:00","guid":{"rendered":"https:\/\/centarzaprirodnumedicinu.com\/snizite-pritisak-na-brz-i-lak-nacin\/"},"modified":"2022-02-25T12:38:07","modified_gmt":"2022-02-25T11:38:07","slug":"snizite-pritisak-na-brz-i-lak-nacin","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.centarzaprirodnumedicinu.com\/test\/ziveti-u-skladu-sa-prirodom\/vodic-za-zdrav-zivot\/snizite-pritisak-na-brz-i-lak-nacin\/","title":{"rendered":"Snizite pritisak na brz i lak na\u010din"},"content":{"rendered":"<p><strong>Za op\u0161tu populaciju, umanjenje sistolnog krvnog pritiska od 3 mm bi proizvelo:&#160; 11% manje \u0161logova \u2013 7 % manje infarkta \u2013 5% manje smrtnih slu\u010dajeva.<\/strong><\/p>\n<p>Vidimo da relativno malo sni\u017eenje krvnog pritiska ima zna\u010dajan uticaj na bolesti srca i krvnih sudova. Zapanjuju\u0107e je razmotriti \u0161ta bi se desilo kada bi svi sa povi\u0161enim krvnim pritiskom snizili svoj krvni pritisak za samo 3 mm.<\/p>\n<p>Najmanje 27.500 \u017eivota bi bilo spaseno svake godine, a da ne spominjemo mnogo vi\u0161e ljudi \u010diji \u017eivoti ne bi bili zna\u010dajno pogor\u0161ani zbog <strong>\u0161loga<\/strong> ili <strong>infarkta<\/strong>. Te \u010dinjenice, zajedno sa drugim bitnim&#160; informacijama koje su nam sirom dostupne, trebalo bi da nas motivi\u0161u da u\u010dinimo sve \u0161to mo\u017eemo u sopstvenim \u017eivotima kako bismo spre\u010dili ili popravili povi\u0161eni krvni pritisak.<\/p>\n<p>Na\u0161 pristup kontroli <strong>krvnog pritiska<\/strong> zavisi od tipa hipertenzije koji neka osoba ima. Postoje dva glavna tipa povi\u0161enog krvnog pritiska: <strong>Sekundarna hipertenzija<\/strong> je prouzrokovana drugim oboljenjima. Postoji dosta primera za to.<\/p>\n<p>Na primer, oboljenje <strong>nadbubre\u017ene \u017elezde<\/strong>, male \u017elezde za proizvodnju hormona koja se nalazi neposredno iznad bubrega, mo\u017ee da proizvede vi\u0161ak hormona koji prouzrokuje povi\u0161eni krvni pritisak. Prekomerna proizvodnja hormona \u017elezde u predelu vrata, zvane tireoidea, mo\u017ee da prouzrokuje <strong>povi\u0161eni krvni pritisak<\/strong>. Povi\u0161eni krvni pritisak mo\u017ee da o\u0161teti bubrege.<\/p>\n<p>Sa druge strane, oboljenje<strong> bubrega<\/strong> (usled problema nevezanih sa hipertenzijom) mo\u017ee samo po sebi da prouzrokuje povi\u0161eni krvni pritisak. Postoje i drugi razlozi za sekundarno povi\u0161eni krvni pritisak.<\/p>\n<p>Za one sa sekundarnom <strong>hipertenzijom<\/strong>, tretman je obi\u010dno direktan. Tra\u017eimo bolest koja je u osnovi problema i koja prouzrokuje povi\u0161eni krvni pritisak i zatim le\u010dimo tu bolest. Izle\u010denje bolesti re\u0161ava problem krvnog pritiska. Na\u017ealost, le\u010denje nije tako jednostavno za ve\u0107inu osoba sa hipertenzijom. 90% osoba sa povi\u0161enim krvnim pritiskom ima primarnu hipertenziju.<\/p>\n<p>\u0160ta mo\u017eemo da ponudimo u pogledu le\u010denja kada je njihovo stanje prouzrokovano lo\u0161im na\u010dinom \u017eivota zajedno sa uro\u0111enom podlo\u017eno\u0161\u0107u? Koje korake takve osobe treba da preduzmu kako bi spustile svoj krvni pritisak na normalu? Uobi\u010dajeni odgovor bi bio da uzimaju lekove koje im prepi\u0161e lekar. Ne tako davno, to je izgledalo kao jedini odgovor. Mi sada znamo da to obi\u010dno nije najbolji odgovor.Postoji nekoliko razloga za to:<\/p>\n<p>&#8211; Svaki lek ima vi\u0161estruke potencijalne sporedne efekte \u2013 uklju\u010duju\u0107i efekte na kvalitet \u017eivota koji \u010desto prolaze nezapa\u017eeni od strane korisnika lekova.<\/p>\n<p>&#8211; Povi\u0161eni krvni pritisak, \u010dak iako se kontroli\u0161e lekovima (a ne na\u010dinom \u017eivota), prouzrokuje postepeno propadanje mo\u017edane mase \u0161to slabi sposobnosti i inteligenciju pacijenta. Nekontrolisani povi\u0161eni krvni pritisak prouzrokuje iste probleme.<\/p>\n<p>&#8211; Manje od polovine onih koji uzimaju lekove snizi svoj pritisak ispod <strong>140\/90<\/strong><\/p>\n<p>-&#160; Cena lekova.<\/p>\n<p>&#8211; Sni\u017eavanje krvnog pritiska lekovima nije podudarno sni\u017eavanju krvnog pritiska na prirodan na\u010din.<strong><\/p>\n<p>Ljudi koji uzimaju lekove za sni\u017eenje pritiska imaju vi\u0161e stope sr\u010danih oboljenja od ljudi koji imaju identi\u010dni krvni pritisak bez upotrebe lekova.<\/strong><\/p>\n<p>O\u010digledno je da je po\u017eeljniji metod kontrolisanja krvnog pritiska prihvatanje promena na\u010dina \u017eivota da bi se krvni pritisak snizio na prirodan na\u010din. Po\u0161to je sam na\u010din \u017eivota prouzrokovao povi\u0161eni krvni pritisak, za\u0161to ga ne sniziti promenama na\u010dina \u017eivota?<\/p>\n<p>Da li je mogu\u0107e sniziti krvni pritisak promenama na\u010dina \u017eivota? <\/p>\n<p>Dobre vesti su da medicinska istra\u017eivanja pokazuju da taj pristup zaista deluje.<\/p>\n<p>Logi\u010dno pitanje je: \u201c<em><strong>Koliko sni\u017eenje krvnog pritiska mogu da o\u010dekujem ako sam voljan da izvr\u0161im promene na\u010dina \u017eivota?\u201d Odgovor zavisi od toga kolike promene ste voljni da usvojite.<\/strong><\/em><\/p>\n<p>Pribli\u017eno 80% osoba sa hipertenzijom \u0107e mo\u0107i da snizi krvni pritisak na bezbedan nivo, bez lekova, ako prihvate sve promene koje se sugeri\u0161u i preporu\u010duju. Ostalih 20% \u0107e tako\u0111e mo\u0107i da snizi pritisak na bezbedan nivo kombinovanjem tih promena na\u010dina \u017eivota sa odre\u0111enom koli\u010dinom lekova.<\/p>\n<p>Koje promene na\u010dina \u017eivota \u0107e proizvesti sni\u017eenje krvnog pritiska? Nave\u0161\u0107emo tri istra\u017eivanja da bismo odgovorili na to zna\u010dajno pitanje.<strong><\/p>\n<p>Specifi\u010dne promene na\u010dina \u017eivota za sni\u017eenje krvnog pritiska<\/strong><\/p>\n<p>Nacionalni institut zdravlja je sponzorisao istra\u017eivanje koje je pokazalo mo\u0107 promena na\u010dina \u017eivota da snize krvni pritisak. Preko 900 ispitanika (mu\u0161karaca i \u017eena, crnaca i belaca) sa blagom hipertenzijom je uklju\u010deno u program promene na\u010dina \u017eivota. Ta\u010dnije, u\u010desnici programa su prvobitno imali dijastolni krvni pritisak u opsegu od 85-99 (u proseku 90,5). Sistolni krvni pritisak je u proseku iznosio 140,4. Neki od ispitanika su stavljeni na re\u017eim promene na\u010dina \u017eivota, dok su ostali le\u010deni samo jednom vrstom leka za sni\u017eenje krvnog pritiska. Sni\u017eenje krvnog pritiska za grupu tretiranu samo promenama na\u010dina \u017eivota je prikazano u tabeli<strong><\/p>\n<p>Promene na\u010dina \u017eivota mogu da snize krvni pritisak. \u010cetiri istovremene promene na\u010dina \u017eivota su umanjile krvni pritisak:<\/strong><\/p>\n<p>&#8211; Smanjenje te\u017eine<\/p>\n<p>&#8211; Ishrana sa malo soli<\/p>\n<p>&#8211; Smanjenje upotrebe alkohola<\/p>\n<p>&#8211; Pove\u0107ana fizi\u010dka aktivnost<\/p>\n<p>Posle jedne godine:<\/p>\n<p>Prose\u010dno sni\u017eenje sistolnog pritiska = 10,6 mm<\/p>\n<p>Prose\u010dno sni\u017eenje dijastolnog pritiska = 8,1 mm<\/p>\n<p>Koliko god da su impresivni ti podaci, vr\u0161enje promene na\u010dina \u017eivota u ve\u0107oj meri od onih u ovom istra\u017eivanju mo\u017ee da proizvede jo\u0161 impresivnije sni\u017eenje pritiska. Istra\u017ei\u0107emo te dokaze kasnije.<\/p>\n<p>-Drugo istra\u017eivanje je utvrdilo efekat samo dva faktora na\u010dina \u017eivota na krvni pritisak.<\/p>\n<p>Uklju\u010divalo je preko 30.000 mu\u0161karaca, starosti od 40 do 75 godina, koji su svrstani u kategorije u odnosu na koli\u010dinu vlakana koju su jeli i svog stepena gojaznosti. Rezultat prikazan u tabeli 5 ilustruje da je gojaznost bila najve\u0107i pojedina\u010dni faktor koji uti\u010de na krvni pritisak. Gojaznost je izgleda jedan od najzna\u010dajnijih faktora povi\u0161enog krvnog pritiska u Americi. U \u010duvenom fremingemskom istra\u017eivanju, celih 70% slu\u010dajeva hipertenzije kod mu\u0161karaca i 61% kod \u017eena je direktno pripisan pove\u0107anoj koli\u010dini telesnih masti.<strong><\/p>\n<p>Rizik od povi\u0161enog krvnog pritiska je pod uticajem ishrane i gojaznosti:<\/strong><\/p>\n<p>Vitki mu\u0161karci koji jedu ve\u0107u koli\u010dinu vlakana 1<\/p>\n<p>Mu\u0161karci koji jedu malu koli\u010dinu vlakana 1,57<\/p>\n<p>Gojazni mu\u0161karci 4,6<\/p>\n<p>-Tre\u0107e istra\u017eivanje je uklju\u010divalo 73 mu\u0161karaca i \u017eena sa povi\u0161enim krvnim pritiskom koji su u\u010destvovali u trosedmi\u010dnom programu na Vajmar (Weimar) institutu u Kaliforniji. Njihova prose\u010dna starost je iznosila 65 godina. Oni su usvojili niz promena na\u010dina \u017eivota tokom tog nadgledanog programa i ostvarili su veliko sni\u017eenje krvnog pritiska.<strong><\/p>\n<p>Velika sni\u017eenja krvnog pritiska sa promenama na\u010dina \u017eivota. Promene na\u010dina \u017eivota:<\/strong><\/p>\n<p>&#8211; Apstinencija od alkohola, duvana, kafe<\/p>\n<p>&#8211; Potpuna vegetarijanska ishrana<\/p>\n<p>&#8211; Ve\u017ebanje<\/p>\n<p>Du\u017eina testa \u2013 3 sedmice<\/p>\n<p>&#8211; Prose\u010dan krvni pritisak na po\u010detku = 150\/81<\/p>\n<p>&#8211; Prose\u010dan krvni pritisak na kraju = 129\/78<\/p>\n<p>-Procenat u\u010desnika koji su prestali da uzimaju lekove za sni\u017eenje krvnog pritiska posle 3 sedmice= 80%<\/p>\n<p>Ova sni\u017eenja krvnog pritiska su ve\u0107a od sni\u017eenja u prvom istra\u017eivanju; razlog je da je promenjeno vi\u0161e faktora na\u010dina \u017eivota. Preko 90% u\u010desnika je bilo na bar jednom leku za kontrolu krvnog pritiska kada su se upisali na program. Taj broj je opao na 20% posle 3 sedmice; \u010dak su i oni koji su ostali na lekovima mogli zna\u010dajno da umanje svoju dozu. Prose\u010dan efekat promena na\u010dina \u017eivota u ovom istra\u017eivanju je ve\u0107i . Dva niza promena su izvr\u0161ena istovremeno: promene u stilu \u017eivota i smanjenje upotrebe lekova za kontrolu krvnog pritiska.<\/p>\n<p>Me\u0111utim, umanjenje upotrebe lekova bi normalno proizvelo prose\u010dan porast krvnog pritiska, ali se odigralo upravo suprotno. Za\u0161to? Zato \u0161to su promene na\u010dina \u017eivota imale tako mo\u0107an efekat da su \u010dinile vi\u0161e od obi\u010dnog zaustavljanja porasta krvnog pritiska koji bi nastao smanjenjem uzimanja <strong>lekova.<\/strong> Drugi zanimljiv rezultat je da se preko polovine sni\u017eenja krvnog pritiska javilo prve sedmice. Nivo krvnog pritiska brzo reaguje na promene na\u010dina \u017eivota.<\/p>\n<p>Gornja istra\u017eivanja su u skladu sa velikim brojem drugih. Zajedno, ona \u010dvrsto pokazuju da promene na\u010dina \u017eivota predstavljaju mo\u0107nu odbranu protiv povi\u0161enog krvnog pritiska, donose\u0107i brze i pozitivne rezultate. Fatalisti neka zapaze: mit da va\u0161i geni u potpunosti diktiraju va\u0161 nivo krvnog pritiska je potpuno opovrgnut.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>Postoje neposredni dokazi da ako umanjite krvni pritisak, umanjujete i rizik od kardiovaskularnih oboljenja.<\/p>\n","protected":false},"author":3,"featured_media":7824,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[293],"tags":[385,1773,1039,657,1649,1774,1473,510,1467,364],"class_list":["post-7823","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-vodic-za-zdrav-zivot","tag-covek","tag-hipertenzija","tag-ishrana","tag-istrazivanja","tag-kardio-vaskularne-bolesti","tag-pritisak","tag-srcani-problemi","tag-srce","tag-visok-pritisak","tag-zdrav-nacin-zivota"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.centarzaprirodnumedicinu.com\/test\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/7823","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.centarzaprirodnumedicinu.com\/test\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.centarzaprirodnumedicinu.com\/test\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.centarzaprirodnumedicinu.com\/test\/wp-json\/wp\/v2\/users\/3"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.centarzaprirodnumedicinu.com\/test\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=7823"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/www.centarzaprirodnumedicinu.com\/test\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/7823\/revisions"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.centarzaprirodnumedicinu.com\/test\/wp-json\/wp\/v2\/media\/7824"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.centarzaprirodnumedicinu.com\/test\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=7823"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.centarzaprirodnumedicinu.com\/test\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=7823"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.centarzaprirodnumedicinu.com\/test\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=7823"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}