{"id":7731,"date":"2014-07-03T02:00:00","date_gmt":"2014-07-03T00:00:00","guid":{"rendered":"https:\/\/centarzaprirodnumedicinu.com\/opanci-u-srbiji\/"},"modified":"2022-02-25T12:38:00","modified_gmt":"2022-02-25T11:38:00","slug":"opanci-u-srbiji","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.centarzaprirodnumedicinu.com\/test\/ostalo\/opanci-u-srbiji\/","title":{"rendered":"Opanci u Srbiji"},"content":{"rendered":"

Od osnovne forme, komada ko\u017ee veli\u010dine i oblika stopala, koji je u pro\u0161losti zadovoljavao elementarnu \u010dovekovu potrebu za za\u0161titom stopala, na prostoru Srbije u vi\u0161evekovnom trajanju razvilo se nekoliko vrsta opanaka.<\/strong><\/p>\n

U zavisnosti od upotrebljene vrste ko\u017ee i na\u010dina izrade, izra\u0111ivani su i no\u0161eni: presni opanci od neu\u0161tavljene ko\u017ee izra\u0111ivani u ku\u0107noj radinosti; crveni opanci ili crvenja\u0161i od polu\u0161tavljene ko\u017ee, ra\u0111eni manufakturno i \u0111onovski (gra\u0111eni opanci) i opanci kapi\u010dari od u\u0161tavljene ko\u017ee izra\u0111ivani u opan\u010darskim i obu\u0107arskim radionicama \u0161irom Srbije.<\/p>\n

Presni opanci su pravljeni od neprera\u0111ene, samo usoljene i na suncu osu\u0161ene gove\u0111e, svinjske, kozje ili bivolje ko\u017ee.<\/strong><\/p>\n

Krojeni su prema obliku i veli\u010dini stopala, a oputom provu\u010denom kroz otvore ili om\u010dice du\u017e ivice formiran im je oblik i pri\u010dvr\u0161\u0107ivani su za nogu.<\/p>\n

Na prostoru Srbije, ima dve vrste opanaka: pre\u0161njaci i vrn\u010dani. Za razliku od pre\u0161njaka, \u010dije je lice veoma plitko i \u010desto samo delimi\u010dno pokriva gornji deo stopala, vrn\u010dani opanci imaju lice od vrn\u010danica – opute, koje je moglo da bude, pli\u0107e ili dublje, ukra\u0161eno ili bez ukrasa.<\/p>\n

Presne opanke prete\u017eno je nosilo sto\u010darsko stanovni\u0161tvo u planinskim predelima dinarske i centralnobalkanske zone.<\/strong><\/p>\n

Ova vrsta opanaka poti\u010de iz najranijeg perioda ljudske civilizacije i trajanjem u kontinuitetu, kroz srednji i novi vek no\u0161ena je od krajnjeg severa (Estonija ) do krajnjeg juga (Gr\u010dka ) Evropskog kontinenta. Na Balkanu je ova najjednostavnija obu\u0107a, izra\u0111ivana, i no\u0161ena kao radna obu\u0107a sve do prve polovine XX veka.<\/p>\n

Narodni nazivi za opanke od neprera\u0111ene ko\u017ee su: prijesni, presni, pre\u0161njaci, sirovari, \u0161iva\u0107i ili krtice.<\/strong><\/p>\n

Crvenja\u0161i su dobili naziv po boji polu\u0161tavljene gove\u0111e ko\u017ee od koje su pravljeni. Izgledom su bili sli\u010dni vrn\u010danim opancima, mada ja\u010di i bolji. Po\u010deli su da se izra\u0111uju u U\u017eicu sredinom XIX veka. U\u017eice je postalo centar iz koga se njihova izrada ra\u0161irila i u druge krajeve Srbije.<\/p>\n

Opanci kapi\u010dari se sastoje od \u0111ona, lica, dela za petom i kai\u0161a za vezivanje. Lice od jednog komada ko\u017ee kao kapak pokriva gornji deo stopala pa su prema tome opanci dobili ime.<\/p>\n

Najvi\u0161e su izra\u0111ivani i no\u0161eni u panonskim ravni\u010darskim predelima, grani\u010dnim posavskim i podunavskim oblastima.<\/strong><\/p>\n

Nazivani su jo\u0161 i banatski, pre\u010danski, \u0161vapski, luba\u0161i i zaklopljeni opapci.<\/p>\n

Bili su sastavni deo novije no\u0161nje panonskog tipa, a smatramo ih elementom evropske kulture u kulturi odevanja Panonskih Srba.<\/p>\n

\u0110ona\u0161i ili gra\u0111eni opanci su pravljeni od u\u0161tavljene gove\u0111e ko\u017ee<\/strong>. Sastoje se od \u0111ona, lica, vrha i kai\u0161a za pri\u010dvr\u0161\u0107ivanje. Lice je ispleteno od tanko ise\u010denih traka mek\u0161e ko\u017ee (premet i preplet).<\/p>\n

Od njihovog odnosa zavisilo je da li \u0107e opanak biti prost, polupokriven ili pokriven. Na prostom opanaku preplet je bio ura\u0111en sredinom i du\u017e ivica, a na pokrivenom, celom \u0161irinom. Najvi\u0161e su no\u0161eni prosti opanci.<\/p>\n

Vrh je najizrazitiji i najprepoznatljiviji deo gra\u0111enog opanka. Nastao od nabora pri oblikovanju \u0111ona, postao je njegov glavni ukras.<\/strong><\/p>\n

Prema obliku, veli\u010dini i na\u010dinu na koji je savijen vrh opanka, razlikuju se tipovi opanaka. Pravilo je da je na \u017eenskim opancima manji ili da ga nema, kao na opancima u isto\u010dnoj Srbiji.<\/p>\n

Brojni lokalni nazivi za gra\u0111ene opanke svedo\u010de o njihovoj op\u0161toj prihva\u0107enosti kod srpskog stanovni\u0161tva.<\/strong><\/p>\n

Opanci naj\u010de\u0161\u0107e nose ime kraja u kome su izra\u0111eni ili pak ime ozna\u010dava neku njihovu osobinu. U Srbiji su no\u0161eni \u0161aba\u010dki, valjevski, u\u017ei\u010dki, \u0161umadijski, kosmajski, ka\u010derski, kolubarski i moravski opanci ali i noske, mrki, kila\u0161i, \u0161iljkani, kuki\u010dari.<\/p>\n

Gra\u0111ene opanke u Srbiji zanatlije izra\u0111uju od druge polovine XIX veka. Prvobitno su bili obu\u0107a za sve\u010dane prilike<\/strong>.<\/p>\n

Kasnije, ustupaju\u0107i mesto savremenoj fabri\u010dkoj obu\u0107i, postali su uglavnom radna obu\u0107a. U zapadnoj Srbiji vi\u0161e su izra\u0111ivani i no\u0161eni gra\u0111eni opanci, a u isto\u010dnoj presni.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Osnovna obu\u0107a ve\u0107ine stanovnika u selima Srbije do prve polovine XX veka bili su opanci. Ko\u017ena, laka, plitka obu\u0107a, ravnog ili olu\u010dastog oblika sastoji se od stopala, lica i opute ili kai\u0161a za vezivanje.<\/p>\n","protected":false},"author":3,"featured_media":7732,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[1],"tags":[1615,424,1616,1617,391,393,1033,451],"class_list":["post-7731","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-ostalo","tag-etno","tag-koza","tag-narodna-nosnja","tag-opanci","tag-priroda","tag-selo","tag-srbija","tag-zivot-na-selu"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.centarzaprirodnumedicinu.com\/test\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/7731","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.centarzaprirodnumedicinu.com\/test\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.centarzaprirodnumedicinu.com\/test\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.centarzaprirodnumedicinu.com\/test\/wp-json\/wp\/v2\/users\/3"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.centarzaprirodnumedicinu.com\/test\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=7731"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/www.centarzaprirodnumedicinu.com\/test\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/7731\/revisions"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.centarzaprirodnumedicinu.com\/test\/wp-json\/wp\/v2\/media\/7732"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.centarzaprirodnumedicinu.com\/test\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=7731"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.centarzaprirodnumedicinu.com\/test\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=7731"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.centarzaprirodnumedicinu.com\/test\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=7731"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}