{"id":7673,"date":"2014-06-20T02:00:00","date_gmt":"2014-06-20T00:00:00","guid":{"rendered":"https:\/\/centarzaprirodnumedicinu.com\/prezivari-sa-velikim-srcem\/"},"modified":"2022-02-25T12:37:57","modified_gmt":"2022-02-25T11:37:57","slug":"prezivari-sa-velikim-srcem","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.centarzaprirodnumedicinu.com\/test\/ostalo\/prezivari-sa-velikim-srcem\/","title":{"rendered":"Pre\u017eivari sa velikim srcem"},"content":{"rendered":"<p style=\"text-align: justify;\"><strong>\u017dirafe su afri\u010dki sisari iz reda papkara, najvi\u0161i od svih kopnenih \u017eivotinja. Mu\u017ejaci mogu biti visoki od 4,5 do 5,5 metara i te\u017eiti do 1,360 kilograma. Rekordna te\u017eina jednog mu\u017ejaka je iznosila pribli\u017eno 2.000 kilograma, a visina 5.87 metara. <\/strong><br \/>\n&#160;<\/p>\n<p style=\"text-align: justify;\">\u017dirafe su srodstvu sa jelenima, antilopama i govedima, ali su grupisane u zasebnu familiju, familiju \u017eirafa u koju jo\u0161 spada njihov najbli\u017ei ro\u0111ak, okapi.<br \/>\n&#160;<\/p>\n<p style=\"text-align: justify;\">\u017dirafe \u017eive na prostoru od \u010cada do Ju\u017ene Afrike.Ukupna populacija \u017eirafa je procenjena na do 150.000 jedinki. \u017dirafe poseduju ta\u010dke koje prekrivaju celo telo, osim donje delove njihovih stomaka. Ne postoje dve \u017eirafe sa istim rasporedom \u0161ara na telu.<br \/>\n&#160;<\/p>\n<p style=\"text-align: justify;\">To je kao slu\u010daj sa \u010dovekom ili zebrama-ne postoje dva \u010doveka sa istim otiskom prstiju ili dve zebre sa istim \u0161arama. \u017dirafe imaju duga\u010dke i sna\u017ene vratove, prekrivene grivom koju \u010dine kratke i o\u0161tre dlake. Imaju veoma duga\u010dak i lepljiv jezik.<br \/>\n&#160;<\/p>\n<p style=\"text-align: justify;\"><strong>Jezik \u017eirafe je dug do 45 centimetara i prekriven gustom pljuva\u010dkom. Kada jede, \u017eivotinja ga uvija oko li\u0161\u0107a i granja i povla\u010di ga nadole. Koristi ga i za vla\u017eenje i \u010di\u0161\u0107enje o\u010diju.<\/strong><br \/>\n&#160;<\/p>\n<p style=\"text-align: justify;\">Da bi se krv pumpala sve do glave i dovodila kiseonik do mozga, potrebno je i posebno srce koje je kod \u017eirafe duga\u010dko 60 centimetara, a te\u0161ko vi\u0161e od 11 kilograma i pumpa 60 do 75 litara krvi u minutu.<br \/>\n&#160;<\/p>\n<p style=\"text-align: justify;\">I krvni pritisak dvostruko je ve\u0107i nego kod \u010doveka. Zahvaljuju\u0107i jednom veoma istan\u010dnom krvnom sistemu \u017eirafe ne padnu u nesvest kad naglo podignu glavu jer im se krv sjuri u glavu i obratno. <br \/>\n&#160;<\/p>\n<p style=\"text-align: justify;\"><strong>\u017divotni vek \u017eirafa je izme\u0111u 20 i 25 godina u divljini, a 28 godina u zato\u010deni\u0161tvu. One mogu da pojedu 63 kilograma li\u0161\u0107a i gran\u010dica i popiju oko 30 litara vode dnevno. Retko pije vodu, ali da bi to izvela mora da se bavi akrobatikom: prvo mora da razmakne prednje noge najvi\u0161e \u0161to mo\u017ee, a \u010desto i da ih savije u kolenima.<\/strong><br \/>\n&#160;<\/p>\n<p style=\"text-align: justify;\">\u017dirafin korak je elegantan, dok mo\u017ee da prili\u010dno brzo da tr\u010di. U hodu se kre\u0107e brzinom do 7 kilometara na sat, a u trku dosti\u017ee i do 60. Odrasla \u017eirafa se brani \u0161utiranjem nogu velikom silinom. Jedan jedini udarac kopitom mo\u017ee da smrska lobanju lava, ili mu polomi ki\u010dmu.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>One su najvi\u0161e \u017eivotinje na svetu, miljenice i starih i mladih, jedna od prvih asocijacija na Afriku. Njihova pojava ostavlja bez daha, a glavni je junak skoro svakog de\u010djeg crte\u017ea. Pitome i mile, pre\u017eivari koji obo\u017eavaju li\u0161\u0107e vrbe i bagrema, jedne su od najbr\u017eih \u017eivotinja u savanama iako je u to te\u0161ko poverovati.<\/p>\n","protected":false},"author":3,"featured_media":7674,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[1],"tags":[1480,1481,1482,1483,1484,1485,1486,1487,415],"class_list":["post-7673","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-ostalo","tag-africki-sisar","tag-dug-vrat","tag-juzna-amerika","tag-papkar","tag-prezivari","tag-savane","tag-veliko-srce","tag-zirafa","tag-zivotinje"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.centarzaprirodnumedicinu.com\/test\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/7673","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.centarzaprirodnumedicinu.com\/test\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.centarzaprirodnumedicinu.com\/test\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.centarzaprirodnumedicinu.com\/test\/wp-json\/wp\/v2\/users\/3"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.centarzaprirodnumedicinu.com\/test\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=7673"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/www.centarzaprirodnumedicinu.com\/test\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/7673\/revisions"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.centarzaprirodnumedicinu.com\/test\/wp-json\/wp\/v2\/media\/7674"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.centarzaprirodnumedicinu.com\/test\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=7673"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.centarzaprirodnumedicinu.com\/test\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=7673"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.centarzaprirodnumedicinu.com\/test\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=7673"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}