{"id":7351,"date":"2014-04-15T02:00:00","date_gmt":"2014-04-15T00:00:00","guid":{"rendered":"https:\/\/centarzaprirodnumedicinu.com\/neprijatelj-sa-dva-lica-holesterol\/"},"modified":"2022-02-25T12:37:35","modified_gmt":"2022-02-25T11:37:35","slug":"neprijatelj-sa-dva-lica-holesterol","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.centarzaprirodnumedicinu.com\/test\/ziveti-u-skladu-sa-prirodom\/studije-i-nova-saznanja\/neprijatelj-sa-dva-lica-holesterol\/","title":{"rendered":"Neprijatelj sa dva &#8222;lica&#8220;- holesterol"},"content":{"rendered":"<p style=\"text-align: justify;\"><strong>Pretpostavljamo \u010desto, jer nam se tako \u010dini verovatnijim zastra\u0161ujuci podatak da danas vi\u0161e od polovine stanovnika razvijenog dela sveta ima problema zbog povi\u0161enog holesterola u krvi.<\/strong><br \/>\n<strong><br \/>\n\u0160ta je holesterol i za\u0161to ga se pla\u0161imo?<\/strong><\/p>\n<p>Holesterol je supstanca slicna vosku, neophodna za izgradnju tkiva i funkcionisanje organizma. Osim \u0161to ulazi u sastav \u0107elijskih membrana, neophodan je i za sintezu <strong>vitamina D, polnih hormona i hormona nadbubre\u017ene \u017elezde <\/strong>(kortizona).<\/p>\n<p>Iz holesterola nastaju \u017eu\u010dne kiseline koje se putem \u017euci izlu\u010duju u creva i reguli\u0161u varenje. Koli\u010dina holesterola u organizmu ne zavisi od ishrane, jer se stvara u jetri, a deo koji dolazi iz hrane predstavlja vi\u0161ak &#8211; i to \u0161tetan!<\/p>\n<p>Holesterol je masno\u0107a koja se topi samo u mastima. Da bi se putem krvi, koja se sastoji uglavnom od vode, iz jetre preneo do tkiva u kojima se koristi, holesterol putuje na &#8222;nosa\u010dima&#8220; &#8211; posebnim belan\u010devinama sa kojima formira \u010destice &#8211; lipoproteine (njihova je uloga da prenose masno\u0107e u krvi).<\/p>\n<p>Postoji vi\u0161e vrsta lipoproteina, a dve najva\u017enije su LDL &#8211; \u010destice niske gustine, koje prenose holesterol i odla\u017eu ga u organe, ali i u zidove krvnih sudova, i HDL &#8211; \u010destice visoke gustine koje vi\u0161ak holesterola &#8222;transportuju&#8220; nazad u jetru.<\/p>\n<p>Otuda su i dobili nadimke &#8211; &#8222;lo\u0161&#8220; i &#8222;dobar&#8220; holesterol. Samo manji deo holesterola se nalazi u krvi. Idealno bi bilo odr\u017eavati holesterol oko 3,8 &#8211; 4 mmol\/l.<\/p>\n<p>Ako vam laboratorijske analize poka\u017eu povi\u0161ene vrednosti holesterola u krvi, to sigurno zna\u010di da je dobar deo ve\u0107 &#8222;ugra\u0111en&#8220; u zidove krvnih sudova, pa postoje ve\u0107e \u0161anse za razvitak ateroskleroze i srcanih bolesti.<\/p>\n<p><strong>Za\u0161to dolazi do povi\u0161ene koli\u010dine holesterola u krvi?<\/strong><\/p>\n<p>Osim genetske, odnosno porodi\u010dne sklonosti, na visok nivo holesterola uti\u010de i na\u010din ishrane (velike koli\u010dine unete masti, maslac, masno mleko, iznutrice, pr\u017eena hrana, margarin, krekeri, keks, kolaci..), prekomerna telesna te\u017eina, uzimanje nekih lekova, lo\u0161e navike (pu\u0161enje sni\u017eava HDL- za\u0161titni holesterol, dok alkohol pove\u0107ava LDL holesterol i trigliceride) kao i smanjena fizi\u010dka aktivnost. <\/p>\n<p>Donedavno se visok nivo holesterola pojavljivao tek krajem pete decenije \u017eivota, me\u0111utim, zahvaljuju\u0107i pre svega lo\u0161oj ishrani i nedovoljnom kretanju, ovaj problem danas imaju i mladi, pa \u010dak i deca!<\/p>\n<p><strong>Ishranom do zdravlja<\/strong><\/p>\n<p>Istra\u017eivanja su pokazala da sni\u017eavanje nivoa holesterola u krvi, osim \u0161to ima preventivnu ulogu u nastajanju sr\u010danih oboljenja, smanjuje i komplikacije kod vec razvijenih bolesti srca.<\/p>\n<p>Jedno od poslednjih istra\u017eivanja pokazalo je da je rizik za oboljenje srca 117 puta ve\u0107i kod osoba koje imaju holesterol preko 5 u odnosu na one \u010diji je nivo holesterola ispod 3,1.<br \/>\n<strong><br \/>\nKako onda smanjiti koli\u010dinu holesterola u krvi?<\/strong><\/p>\n<p>Holesterol u krvi \u010dak nije direktno u vezi sa koli\u010dinom holesterola u ishrani, jer kod zdravih ljudi, namirnice bogate holesterolom ne pove\u0107avaju u zna\u010dajnoj meri rizik od sr\u010danih bolesti. Najve\u0107i efekat na smanjenje holesterola ima smanjen unos ukupnih i zasi\u0107enih masti.<\/p>\n<p>Naime, iako ve\u0107ina misli da &#8222;belo meso&#8220; i riba nemaju holesterola, to nije ta\u010dno &#8211; imaju ga skoro koliko i tzv. <strong>&#8222;crveno meso&#8220;.<\/strong> Razlika je u tome \u0161to u &#8222;crvenom mesu&#8220; ima zasi\u0107enih masnih kiselina koje podi\u017eu holesterol u krvi.<br \/>\n<strong><br \/>\n\u0160ta onda jesti?<\/strong><\/p>\n<p>Kako se holesterol nalazi samo u namirnicama \u017eivotinjskog porekla, pre svega preporu\u010duje se povr\u0107e, vo\u0107e (posebno je va\u017ean pektin iz vo\u0107a i antioksidansi &#8211; vitamini C, E i provitaimin A), integralne \u017eitarice, mahunarke, odnosno, sva hrana bogata vlaknima (posebno rastvorljivim dijetnim), koja za sebe ve\u017eu holesterol i odnosi ga iz tela.<\/p>\n<p>Tako se preporu\u010duje kori\u0161\u0107enje maslinovog i ulja od repice. Dokazano je da orasi i bademi, zobene pahuljice, pasulj, gra\u0161ak i heljda, kao i beli luk, belo gro\u017e\u0111e i sojine belan\u010devine sni\u017eavaju holesterol u krvi, i tako smanjuju rizik od kardiovaskularnih bolesti.<\/p>\n<p>Drugi korak je pove\u0107ana fizi\u010dka aktivnost. Aerobne fizi\u010dke aktivnosti, kao \u0161to su tr\u010danje, brzo hodanje, vo\u017enja bicikla, plivanje i sli\u010dno, \u010dak i samo pola sata u toku dana, podi\u017eu nivo &#8222;dobrog&#8220; holesterola u krvi.<\/p>\n<p>Pored toga, izgubi\u0107ete i koji kilogram! Smanjenje telesne te\u017eine, \u0161to se posti\u017ee promenom na\u010dina \u017eivota, a pre svega ishrane, mo\u017ee u zna\u010dajnoj meri sniziti nivo holesterola u krvi.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>Koliko puta ste od ro\u0111aka, prijatelja ili poznanika \u010duli da imaju visok holesterol?<\/p>\n","protected":false},"author":3,"featured_media":7352,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[294],"tags":[795,874,574,875,595,313],"class_list":["post-7351","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-studije-i-nova-saznanja","tag-antioksidansi","tag-holesterol","tag-masnoca","tag-stetnost-mesa","tag-vitamin-d","tag-zdrava-ishrana"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.centarzaprirodnumedicinu.com\/test\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/7351","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.centarzaprirodnumedicinu.com\/test\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.centarzaprirodnumedicinu.com\/test\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.centarzaprirodnumedicinu.com\/test\/wp-json\/wp\/v2\/users\/3"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.centarzaprirodnumedicinu.com\/test\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=7351"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/www.centarzaprirodnumedicinu.com\/test\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/7351\/revisions"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.centarzaprirodnumedicinu.com\/test\/wp-json\/wp\/v2\/media\/7352"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.centarzaprirodnumedicinu.com\/test\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=7351"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.centarzaprirodnumedicinu.com\/test\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=7351"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.centarzaprirodnumedicinu.com\/test\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=7351"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}