{"id":7275,"date":"2014-04-02T02:00:00","date_gmt":"2014-04-02T00:00:00","guid":{"rendered":"https:\/\/centarzaprirodnumedicinu.com\/secer-opasna-supstanca-poput-alkohola-ili-droge\/"},"modified":"2022-02-25T12:37:29","modified_gmt":"2022-02-25T11:37:29","slug":"secer-opasna-supstanca-poput-alkohola-ili-droge","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.centarzaprirodnumedicinu.com\/test\/ziveti-u-skladu-sa-prirodom\/vodic-za-zdrav-zivot\/secer-opasna-supstanca-poput-alkohola-ili-droge\/","title":{"rendered":"\u0160e\u0107er &#8211; Opasna supstanca poput alkohola ili droge"},"content":{"rendered":"<p style=\"text-align: justify;\">Ranije su \u0161e\u0107er smatrali \u0161tetnim samo zbog njegovih praznih kalorija, me\u0111utim sada su nau\u010dnici otkrili \u010ditav niz \u0161tetnih efekata \u0161e\u0107era na na\u0161e zdravlje.<\/p>\n<p>Prema navodima nau\u010dnika Univerziteta Kalifornija, \u0161e\u0107er predstavlja toliki rizik za ljudsko zdravlje da bi ga trebalo tretirati kao opasnu supstancu, poput alkohola ili droge.<\/p>\n<p>U \u010dlanku objavljenom u ameri\u010dkom nau\u010dnom \u010dasopisu \u201eNature\u201d, nau\u010dnici Robert Lastig (Robert Lustig), Lora \u0160mit (Laura Schmidt) i Kler Brindis (Claire Brindis) protive se umanjivanju opasnosti \u0161e\u0107era.<\/p>\n<p>\u201e\u0160e\u0107er je sve pre nego prazne kalorije. Sve je vi\u0161e nau\u010dnih potvrda da upravo \u0161e\u0107er podsti\u010de procese koji dovode do o\u0161te\u0107enja jetre i mnogih <strong>hroni\u010dnih<\/strong> oboljenja.\u201c<strong><\/p>\n<p>Nau\u010dnici sa Univerzita Kalifornija tvrde da u ve\u0107im koli\u010dinama \u0161e\u0107er:<\/strong><\/p>\n<p>&#8211; dovodi do o\u0161te\u0107enja jetre<br \/>\n&#8211; podi\u017ee krvni pritisak<br \/>\n&#8211; pove\u0107ava rizik od dijabetesa, karcinoma i sr\u010danih oboljenja<br \/>\n&#8211; remeti rad hormonalnog sistema<br \/>\n&#8211; podsti\u010de gojaznost<\/p>\n<p>Prema alarmantnim podacima ameri\u010dke Organizacije za sr\u010dane bolesti, prose\u010dni odrasli Amerikanac dnevno unese 22 \u010dajne ka\u0161i\u010dice \u0161e\u0107era. Deca u danu unesu i do 34 ka\u0161i\u010dice \u0161e\u0107era, 17% ameri\u010dke dece je gojazno, a unos \u0161e\u0107era se u poslednjih 50 godina u svetu utrostru\u010dio.<\/p>\n<p>Upravo je debljina jedan od krivaca da 35 miliona ljudi godi\u0161nje umru od <strong>dijabetesa, karcinoma i sr\u010danih bolesti.<\/strong><strong><\/p>\n<p>Otrovan bez obzira na kalorijsku vrednost<\/strong><\/p>\n<p>\u201ePostoje dobre i lo\u0161e kalorije, dobre i lo\u0161e masno\u0107e kao i dobri i lo\u0161i ugljeni hidrati. Ali, \u0161e\u0107er je otrovan bez obzira na svoju kalorijsku vrednost\u201c, isti\u010de Robert Lastig.<\/p>\n<p>\u0160e\u0107er negativno uti\u010de na ljudske metaboli\u010dke procese. \u0160e\u0107er menja na\u0161 ukupni <strong>metabolizam,<\/strong> podi\u017ee krvni pritisak, remeti rad hormonalnog sistema i o\u0161te\u0107uje jetru \u2013 \u0161to je sli\u010dno uticaju koji ima prekomerna konzumacija <strong>alkohola<\/strong>. Naravno, ne treba zaboraviti da je alkohol ni\u0161ta drugo nego destilovani \u0161e\u0107er i da alkohol upravo nastaje od \u0161e\u0107era.<\/p>\n<p>Nau\u010dnici su prou\u010davali i kako \u0161e\u0107er uti\u010de na rad mozga. Istra\u017eivanje je potvrdilo da \u0161e\u0107er aktivira iste mo\u017edane aktivnosti kao i droge poput morfijuma ili heroina. Niko ne tvrdi da je snaga \u0161e\u0107era tako mo\u0107na kao i droga. Me\u0111utim ovo obja\u0161njava simptome koje \u201eslatkoljupci\u201c ose\u0107aju kada na vreme ne uzmu svoju dozu slatki\u0161a.<\/p>\n<p>Opasnost predstavljaju i gazirana pi\u0107a. Teku\u0107e kalorije ne izazivaju ose\u0107aj sitosti. Mo\u017eete popiti ve\u0107e koli\u010dine <strong>gaziranog pi\u0107a<\/strong>, a da to ne primetite. Upravo to obja\u0161njava stalni porast konzumacije za\u0161e\u0107erenih napitaka u svetu.<\/p>\n<p>Najve\u0107i problem za svakog od nas je iracionalna ljubav prema slatkome. Naime, posuda puna povr\u0107a ne izaziva iste emocije poput \u010dokolade ili torte. \u201c\u0160e\u0107er ima kulturolo\u0161ki i obredni kontekst, i upravo je menjanje tih ustaljenih oblika pona\u0161anja najte\u017ei deo posla\u201c, nagla\u0161ava nau\u010dnica Kler Brindis.<\/p>\n<p>\u201eNemogu\u0107e je zabraniti konzumaciju \u0161e\u0107era, ali je mogu\u0107e poraditi na svesti ljudi o \u0161tetnosti prekomernih doza \u0161e\u0107era, te u\u010diniti hranu bez \u0161e\u0107era prihvatljivijom i pristupa\u010dnijom prose\u010dnom gra\u0111aninu.\u201c<strong><\/p>\n<p>\u010cime zameniti \u0161e\u0107er?<\/strong><\/p>\n<p>\u010cesto <strong>sme\u0111i \u0161e\u0107er<\/strong> reklamiraju kao zdravu zamenu za beli \u0161e\u0107er. Ali, to na\u017ealost nije tako: sme\u0111i \u0161e\u0107er je skoro jednako <strong>nezdrav <\/strong>kao i beli, s obzirom na isti hemijski sastav.<\/p>\n<p>Najbolja alternativa \u0161e\u0107eru je promena prehrambenih navika. Umesto slatki\u0161a, koji pored \u0161e\u0107era sadr\u017ee i mnoge hemijske supstance koje nisu dobre za zdravlje, mo\u017eemo da jedemo <strong>sve\u017ee ili suvo vo\u0107e.<\/strong> Sezonsko vo\u0107e, naro\u010dito ako je gajeno u doma\u0107im vo\u0107njacima, bez prskanja i prerade, mo\u017ee da bude veoma ukusno. Sa druge strane, suve \u0161ljive, smokve, kajsije ili urme mogu da budu veoma ukusni slatki\u0161i, naro\u010dito ako se kombinuju. Pored toga \u0161to su ukusni, ovi plodovi sadr\u017ee vitamine i minerale, kojih u slatki\u0161ima uop\u0161te nema.<\/p>\n<p>U me\u0111uvremenu, dok se prehrambene navike ne promene, med je najbolja alternativa \u0161e\u0107eru, a uz to je i vi\u0161estruko koristan za zdravlje Prirodni, nepasterizovani med izuzetno je bogat nutritijentima, spre\u010dava \u0161irenje bakterija i virusa, poma\u017ee varenju i smanjuju razli\u010dite vrste alergija.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>Otrovan bez obzira na kalorijsku vrednost. Ova namirnica o\u0161te\u0107uje jetru, podi\u017ee krvni pritisak i pove\u0107ava rizik od dijabetesa. Mo\u017eda ne\u0107ete verovati, ali re\u010d je o \u0161e\u0107eru.<\/p>\n","protected":false},"author":3,"featured_media":7276,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[293],"tags":[505,736,355,737,738,739,740,741,439,408],"class_list":["post-7275","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-vodic-za-zdrav-zivot","tag-alkohol","tag-dijabetes","tag-droga","tag-gojaznost","tag-karcinom","tag-krvni-pritisak","tag-metabolizam","tag-secer","tag-srcane-bolesti","tag-voce"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.centarzaprirodnumedicinu.com\/test\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/7275","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.centarzaprirodnumedicinu.com\/test\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.centarzaprirodnumedicinu.com\/test\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.centarzaprirodnumedicinu.com\/test\/wp-json\/wp\/v2\/users\/3"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.centarzaprirodnumedicinu.com\/test\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=7275"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/www.centarzaprirodnumedicinu.com\/test\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/7275\/revisions"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.centarzaprirodnumedicinu.com\/test\/wp-json\/wp\/v2\/media\/7276"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.centarzaprirodnumedicinu.com\/test\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=7275"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.centarzaprirodnumedicinu.com\/test\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=7275"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.centarzaprirodnumedicinu.com\/test\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=7275"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}