{"id":16651,"date":"2021-04-26T02:00:00","date_gmt":"2021-04-26T00:00:00","guid":{"rendered":"https:\/\/centarzaprirodnumedicinu.com\/uncategorized\/zivotni-stres-moze-da-prouzrokuje-srcani-udar-dr-nil-nidli\/"},"modified":"2021-04-26T02:00:00","modified_gmt":"2021-04-26T00:00:00","slug":"zivotni-stres-moze-da-prouzrokuje-srcani-udar-dr-nil-nidli","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.centarzaprirodnumedicinu.com\/test\/blogovi\/dr-nil-nidli-blogovi\/zivotni-stres-moze-da-prouzrokuje-srcani-udar-dr-nil-nidli\/","title":{"rendered":"\u017divotni stres mo\u017ee da prouzrokuje sr\u010dani udar &#8211; Dr. Nil Nidli"},"content":{"rendered":"<div><img decoding=\"async\" src=\"https:\/\/centarzaprirodnumedicinu.com\/pub\/stres-i-srcani-udar-april-2021-2.jpg\" alt=\"stres-i-srcani-udar-april-2021-2.jpg\" width=\"300\" height=\"200\" vspace=\"10\" hspace=\"5\" align=\"left\" \/>Stres je jo\u0161 jedan faktor koji pove\u0107ava rizik od sr\u010danog udara. Rokovi, neslaganja sa \u0161efom i druge takve situacije koje pove\u0107avaju puls zna\u010dajno pove\u0107avaju rizik od sr\u010danog udara. Ukupno 129 osoba koje su pre\u017eivele sr\u010dani udar je ispitivano o svemu \u0161to im se desilo 26 \u010dasova pre napada. Ozbiljni stres je pro\u017eivelo 51%. Tipovi doga\u0111aja koje su oni pro\u017eiveli su navedeni u tabeli 27.<\/div>\n<div>&#160;<\/div>\n<h2 style=\"text-align: center;\"><span style=\"font-size: large;\">Bes mo\u017ee da bude opasan<\/span><\/h2>\n<div>&#160;<\/div>\n<div>Stresne situacije koje izazivaju bes su naro\u010dito opasne za one sa sr\u010danim oboljenjima. Osobe sa ve\u0107 postoje\u0107im sr\u010danim oboljenjem vi\u0161e nego duplo uve\u0107avaju rizik od infarkta miokarda kada se razbesne. Ovaj pove\u0107ani rizik traje jo\u0161 dva sata posle napada besa.<\/div>\n<div>&#160;<\/div>\n<div>Na osnovu ovih i drugih istra\u017eivanja je jasno da stresna iskustva mogu zna\u010dajno da pove\u0107aju na\u0161 rizik od infarkta. Jedan razlog mo\u017ee da bude taj \u0161to stres mo\u017ee da prouzrokuje gr\u010d sr\u010danih arterija. Kao rezultat toga, kada \u0107elije za zgru\u0161avanje krvi, krvne plo\u010dice, poku\u0161aju da pro\u0111u kroz arteriju, onemogu\u0107ene su i lak\u0161e se zgru\u0161avaju.<\/div>\n<div>&#160;<\/div>\n<h2 style=\"text-align: center;\"><span style=\"font-size: large;\">Zna\u010daj emocionalne potpore<\/span><\/h2>\n<div>&#160;<\/div>\n<div>Istra\u017eivanja su pokazala da emocionalna potpora obezbe\u0111uje na\u010din za ubla\u017eavanje stresa. Bilo da to uvi\u0111amo ili ne, to je faktor koji je po\u017eeljan za sve nas. Me\u0111utim, naro\u010dito je zna\u010dajan za one sa sr\u010danim oboljenjima. Stariji ljudi koji su do\u017eiveli sr\u010dane napade i koji imaju jedan ili dva izvora emocionalne potpore imaju dva puta ve\u0107u verovatno\u0107u da \u017eive najmanje jo\u0161 godinu dana posle napada od onih bez potpore. Autor jednog istra\u017eivanja je zaklju\u010dio: \u201cOvim istra\u017eivanjem imamo daleko odre\u0111eniju ideju da aspekt emocionalne potpore mo\u017ee da predstavlja neophodnu dimenziju povezanu sa opstankom posle po\u010detka napada koji ugro\u017eavaju \u017eivot.\u201d Ro\u0111aci i prijatelji obezbe\u0111uju jedinstveni izvor emocionalne potpore; me\u0111utim, duhovni faktori tako\u0111e igraju odre\u0111enu ulogu. Iako mo\u017eda \u017eivite sami, mo\u017eete da imate ose\u0107aj duhovne potpore koja dolazi li\u010dno od Boga.<\/div>\n<div>&#160;<\/div>\n<div>Zna\u010daj emocionalne potpore nas tako\u0111e podse\u0107a na na\u0161e obaveze prema na\u0161im prijateljima i susedima. Ukoliko nam je bliska osoba do\u017eivela infarkt, na\u0161a emocionalna potpora mo\u017ee da predstavlja ogromnu pomo\u0107 u spre\u010davanju drugog sr\u010danog udara. To nije ne\u0161to \u0161to treba uzimati olako. Drugi infarkt je \u010desto smrtonosniji od prvog.<\/div>\n<div>&#160;<\/div>\n<h2 style=\"text-align: center;\"><span style=\"font-size: large;\">Da li treba koristiti lekove za kontrolu stresa?<\/span><\/h2>\n<div>&#160;<\/div>\n<div>Mnoge osobe poku\u0161avaju da kontroli\u0161u svoj stres kori\u0161\u0107enjem lekova. To nije optimalno. Takvi lekovi mogu u stvari da pove\u0107aju rizik od infarkta. Izvr\u0161eno je istra\u017eivanje na \u017eenama koje su uzimale lekove za umirenje (kao \u0161to je valijum, ativan, librium i ksanaks) i\/ili protiv depresije (kao \u0161to je elavil, tofranil i pamelor). Istra\u017eivanje je utvrdilo da lekovi mogu u velikoj meri da pove\u0107aju rizik od infarkta. \u017dene koje koriste lekove su imale skoro 17 puta ve\u0107i rizik od infarkta, a one koje su neko vreme u toku svog \u017eivota koristile te lekove, imale su tri puta ve\u0107i rizik. Pove\u0107ani rizik ne mora u celini da se javlja usled kori\u0161\u0107enja lekova. Deo mo\u017ee da nastane usled stresa koji le\u017ei u osnovi njihovih problema. U svakom slu\u010daju, \u010dak i pored faktora stresa, sam lek predstavlja zna\u010dajan rizik od infarkta.<\/div>\n<div>&#160;<\/div>\n<div>Zna\u010dajna poruka ovih istra\u017eivanja je da na\u010din \u017eivota u cilju spre\u010davanja sr\u010danih oboljenja stavlja akcenat na re\u0161avanje problema stresa \u2013 idealno bez lekova.<\/div>\n<div>&#160;<\/div>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>Stres je jo\u0161 jedan faktor koji pove\u0107ava rizik od sr\u010danog udara. Rokovi, neslaganja sa \u0161efom i druge takve situacije koje<\/p>\n","protected":false},"author":3,"featured_media":16652,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[3551],"tags":[],"class_list":["post-16651","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-dr-nil-nidli-blogovi"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.centarzaprirodnumedicinu.com\/test\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/16651","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.centarzaprirodnumedicinu.com\/test\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.centarzaprirodnumedicinu.com\/test\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.centarzaprirodnumedicinu.com\/test\/wp-json\/wp\/v2\/users\/3"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.centarzaprirodnumedicinu.com\/test\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=16651"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/www.centarzaprirodnumedicinu.com\/test\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/16651\/revisions"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.centarzaprirodnumedicinu.com\/test\/wp-json\/wp\/v2\/media\/16652"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.centarzaprirodnumedicinu.com\/test\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=16651"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.centarzaprirodnumedicinu.com\/test\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=16651"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.centarzaprirodnumedicinu.com\/test\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=16651"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}