{"id":16633,"date":"2021-02-21T01:00:00","date_gmt":"2021-02-21T00:00:00","guid":{"rendered":"https:\/\/centarzaprirodnumedicinu.com\/uncategorized\/biljna-vlakna-umanjuju-rizik-od-raka-dr-nil-nidli\/"},"modified":"2021-02-21T01:00:00","modified_gmt":"2021-02-21T00:00:00","slug":"biljna-vlakna-umanjuju-rizik-od-raka-dr-nil-nidli","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.centarzaprirodnumedicinu.com\/test\/blogovi\/dr-nil-nidli-blogovi\/biljna-vlakna-umanjuju-rizik-od-raka-dr-nil-nidli\/","title":{"rendered":"Biljna vlakna umanjuju rizik od raka &#8211; dr. Nil Nidli"},"content":{"rendered":"<div style=\"text-align: justify;\">Druga klasa hranljivih materija koju bi neki uklju\u010dili me\u0111u fitohemikalije su biljna vlakna. U vlakna spadaju delovi biljnih materija koji su otporni na varenje u normalnom ljudskom crevnom sistemu. Kao \u0161to postoji vi\u0161e razli\u010ditih vrsta vitamina, tako\u0111e postoji mnogo razli\u010ditih vrsta vlakana. Tu spadaju celuloza, hemiceluloza, lignin, pektini, mucilaze i algalni polisaharidi. Glavni izvori vlakana u hrani su povr\u0107e, vo\u0107e, integralne \u017eitarice i mahunarke. U mesu, mleku, jajima, siru ili bilo kom drugom \u017eivotinjskom proizvodu prakti\u010dno nema vlakana. Ishrana bogata vlaknima jasno umanjuje rizik od razvijanja raka debelog creva. Doktori Houv (Howe), Benito (Benito), i saradnici su analizirali rezultate 13 istra\u017eivanja koja su posmatrala uticaj unosa vlakana na razvoj raka debelog creva. Kada su prou\u010davali unos vlakana prona\u0161li su sna\u017ean odnos: \u0161to je vi\u0161e vlakana kori\u0161\u0107eno u ishrani, to je manji rizik od raka debelog creva. Posebno, kada su istra\u017eiva\u010di podelili ljude u pet grupa na osnovu nivoa unosa vlakana, oni sa najni\u017eim unosom vlakana imali su najve\u0107i rizik od raka debelog creva. \u010cak i oni sa slede\u0107om najni\u017eom grupom potro\u0161a\u010da vlakana su i dalje imali 21% manje slu\u010dajeva raka debelog creva u pore\u0111enju sa osobama koje su jele najmanje vlakana. One u grupi sa prose\u010dnim unosom vlakana imale su 31% manji, one sa unosom vlakana donekle iznad proseka imale su 37% manji, a osobe sa najve\u0107im unosom vlakana imale su skoro 50% manji rizik od ovog \u010destog raka.<\/div>\n<div style=\"text-align: justify;\">&#160;<\/div>\n<div style=\"text-align: justify;\"><strong>Istra\u017eiva\u010di su zaklju\u010dili da kada bi prose\u010dan ameri\u010dki gra\u0111anin jednostavno pove\u0107ao uno\u0161enje vlakana za 70% (pove\u0107avaju\u0107i u odnosu na trenutni prosek od oko 18 g na dan, do oko 30 g na dan) umanjili bismo nacionalnu stopu raka debelog creva za 31% i sa\u010duvali bismo nekih 50.000 slu\u010dajeva raka debelog creva godi\u0161nje.<\/strong><\/div>\n<div style=\"text-align: justify;\">&#160;<\/div>\n<div style=\"text-align: justify;\">U prethodnim \u010dlancima razmatrali smo podatke harvardskog istra\u017eivanja pra\u0107enja zdravstvenih radnika. Istra\u017eiva\u010di su prou\u010davali odnose na\u010dina \u017eivota i o\u0161te\u0107enja koja prethode raku debelog creva, poznatih kao kolorektalni adenomi. Pored pronala\u017eenja veza sa alkoholom, harvardska grupa je dokumentovala odnose izme\u0111u ovih adenoma i velike potro\u0161nje zasi\u0107enih masnih kiselina, kao i malog uno\u0161enja vlakana. Jasno je navedeno da su oni sa velikim uno\u0161enjem zasi\u0107enih masnih kiselina imali dvostruko ve\u0107i rizik od ovih o\u0161te\u0107enja. Mu\u0161karci sa najslabijim uno\u0161enjem vlakana su imali skoro tri puta ve\u0107i rizik od kolorektalnih adenoma u pore\u0111enju sa onima koji su redovno koristili vlakna. Kada su uo\u010dili grupu mu\u0161karaca koji su jeli velike koli\u010dine zasi\u0107enih masnih kiselina i malo vlakana, otkrili su da se kod njih javljao pribli\u017eno \u010detiri puta ve\u0107i rizik u odnosu na one sa ishranom siroma\u0161nom zasi\u0107enim masnim kiselinama i bogatom vlaknima. Vlakna u ishrani pru\u017eaju za\u0161titu i u vezi sa drugim tipovima raka. Na primer, pokazano je da ishrana bogata vlaknima umanjuje pojavu raka dojke za vi\u0161e od 50%. Dr Dejvid Rouz (David Rose) iz Ameri\u010dke zdravstvene fondacije veruje da dokazi ukazuju da vlakna \u201cmogu povoljno da izmene pove\u0107ani rizik od raka dojke povezan sa tipi\u010dnom ameri\u010dkom ishranom bogatom mastima i siroma\u0161nom vlaknima\u201d. On ukazuje da vlakna mogu da deluju na niz na\u010dina kako bi se umanjio rizik od raka dojke, ali je prvenstveni efekat verovatno preko delovanja ili na aktivnost, ili na metabolizam estrogena. Sa biljnim vlaknima su povezani biljni estrogeni (\u201cfitoestrogeni povezani sa vlaknima\u201d) koji mogu da umanje rizik od raka dojke. Tako\u0111e postoje dokazi da vlakna mogu da deluju na crevnu reapsorpciju estrogena \u2013 o\u010dekuje se da to tako\u0111e umanji rizik od raka dojke.<\/div>\n<div style=\"text-align: justify;\">&#160;<\/div>\n<h2 style=\"text-align: center;\"><span style=\"font-size: large;\">Selen<\/span><\/h2>\n<div style=\"text-align: justify;\">&#160;<\/div>\n<div style=\"text-align: justify;\">Selen je mikromineral koji se nalazi u integralnim \u017eitaricama, kao \u0161to je p\u0161enica uzgajana u severnoj i Ju\u017enoj Dakoti na zemlji\u0161tu bogatom selenom. Ishrana bogata selenom (pribli\u017eno 200 do 400 mikrograma dnevno) umanjuje rizik od raka plu\u0107a, debelog creva i prostate. Me\u0111utim, jo\u0161 jedna re\u010d opreza za one koji koriste dodatke: prevelika koli\u010dina selena je toksi\u010dna i prouzrokuje gubitak kose i noktiju, zadah, ili druge simptome.&#160;<\/div>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>Druga klasa hranljivih materija koju bi neki uklju\u010dili me\u0111u fitohemikalije su biljna vlakna. U vlakna spadaju delovi biljnih materija koji<\/p>\n","protected":false},"author":3,"featured_media":16634,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[3551],"tags":[],"class_list":["post-16633","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-dr-nil-nidli-blogovi"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.centarzaprirodnumedicinu.com\/test\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/16633","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.centarzaprirodnumedicinu.com\/test\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.centarzaprirodnumedicinu.com\/test\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.centarzaprirodnumedicinu.com\/test\/wp-json\/wp\/v2\/users\/3"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.centarzaprirodnumedicinu.com\/test\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=16633"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/www.centarzaprirodnumedicinu.com\/test\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/16633\/revisions"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.centarzaprirodnumedicinu.com\/test\/wp-json\/wp\/v2\/media\/16634"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.centarzaprirodnumedicinu.com\/test\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=16633"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.centarzaprirodnumedicinu.com\/test\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=16633"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.centarzaprirodnumedicinu.com\/test\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=16633"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}