{"id":16631,"date":"2021-02-14T01:00:00","date_gmt":"2021-02-14T00:00:00","guid":{"rendered":"https:\/\/centarzaprirodnumedicinu.com\/uncategorized\/antikancerogene-fitohemikalije-dr-nil-nidli\/"},"modified":"2021-02-14T01:00:00","modified_gmt":"2021-02-14T00:00:00","slug":"antikancerogene-fitohemikalije-dr-nil-nidli","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.centarzaprirodnumedicinu.com\/test\/blogovi\/dr-nil-nidli-blogovi\/antikancerogene-fitohemikalije-dr-nil-nidli\/","title":{"rendered":"Antikancerogene fitohemikalije &#8211; dr. Nil Nidli"},"content":{"rendered":"<div style=\"text-align: justify;\">Prirodne hemikalije prona\u0111ene u prirodnoj hrani se nazivaju fitohemikalije. U jednom pogledu, vitamini ili bilo koji drugi sastojci koji su prona\u0111eni u biljnim proizvodima mogu se ozna\u010diti na taj na\u010din. Me\u0111utim, izraz se naj\u010de\u0161\u0107e koristi za hemikalije iz hrane koja dolazi iz biljnih izvora, koje se ne mogu dobiti iz \u017eivotinjskih proizvoda. Postoji doslovno na hiljade fitohemikalija, od kojih mnoge verovatno imaju ulogu u borbi sa rakom. Mnoge od ovih hemikalija su tek od nedavno po\u010dele da se cene. Nema sumnje da mnoge druge fitohemikalije tek treba otkriti.<\/div>\n<div style=\"text-align: justify;\">&#160;<\/div>\n<div style=\"text-align: justify;\">\u010cak i pored toga, sve \u0161to prona\u0111ete u pilulama-dodacima hrane, predstavlja ju\u010dera\u0161nju (lo\u0161u) nauku. Bez obzira \u0161ta \u0107e postati najprodavanija fitohemikalija slede\u0107e godine u prodavnicama, mo\u017eete da budete razumno sigurni da \u0107e oni koji jedu obilje biljne hrane ve\u0107 dobijati dare\u017eljive doze tog jedinjenja. Sa druge strane, oni koji izbegavaju vo\u0107e i povr\u0107e mora\u0107e da \u010dekaju da se kompanije za proizvodnju vitamina prvo uvere u korist i mogu\u0107nost prodaje ovog jedinjenja, a onda da osmisle kako da ga stave u pilulu.<\/div>\n<div style=\"text-align: justify;\">&#160;<\/div>\n<div style=\"text-align: justify;\">Istra\u017eivanje za istra\u017eivanjem nastavlja da otkriva koristi razli\u010ditih fitohemikalija u pogledu za\u0161tite od raka. Dr D\u017eon D. Poter (John D. Potter) iz Fred Ha\u010dinsonovog centra za istra\u017eivanje raka u Sijetlu istakao je da te fitohemikalije obi\u010dno deluju na jedan od dva na\u010dina: ili funkcioni\u0161u kao blokiraju\u0107i agensi ili kao supresivni agensi. Blokiraju\u0107i agensi deluju na kancerogene materije \u2013 spre\u010davaju\u0107i ih da uti\u010du na telesne \u0107elije (to se mo\u017ee ostvariti uni\u0161tavanjem njihove aktivnosti ili na druge na\u010dine). Supresivni agensi deluju na same \u0107elije tela, bore\u0107i se sa malignim promenama koje su mogle da zapo\u010dnu kancerogene materije.<\/div>\n<div style=\"text-align: justify;\">&#160;<\/div>\n<div style=\"text-align: justify;\"><strong>Mnogi od uvida u zdravstvene koristi fitohemikalija dolaze direktno iz laboratorije. Lista nekoliko fitohemikalija za koje je pokazano da spre\u010davaju, ili da \u010dak le\u010de rak u laboratorijskim uslovima, i namirnice u kojima se nalaze, navedene su u tabeli:<\/strong><\/div>\n<div style=\"text-align: justify;\">&#160;<\/div>\n<p>Sinigrin &#8211; Prokelj<\/p>\n<p>Sulforafan &#8211; Brokule<\/p>\n<p>Ditioltioni &#8211; Brokule<\/p>\n<p>Rezveratrol &#8211; Crno gro\u017e\u0111e<\/p>\n<p>PEITC &#8211; Poto\u010darka<\/p>\n<p>Limonin &#8211; Ju\u017eno vo\u0107e<\/p>\n<p>Alil sulfidi &#8211; Beli luk, crni luk, praziluk<\/p>\n<p>Izoflavoni, saponini &#8211; mahunarke<\/p>\n<p>Inhibitori proteaze &#8211; mahunarke<\/p>\n<p>Elagijska kiselina &#8211; Gro\u017e\u0111e<\/p>\n<p>Kafena kiselina &#8211; Vo\u0107e<\/p>\n<p>Pitska kiselina &#8211; \u017ditarice<\/p>\n<div style=\"text-align: justify;\">&#160;<\/div>\n<div style=\"text-align: justify;\">Jedna grupa hrane koja je bogata faktorima koji \u0161tite od raka je povr\u0107e ozna\u010deno kao krsta\u0161ice. Me\u0111u ove \u010dlanove porodice kupusa spadaju prokule, karfiol, kelj, keleraba i kupus. Jedno istra\u017eivanje je pokazalo da su oni koji su jeli kupus najmanje jednom sedmi\u010dno imali za dve tre\u0107ine manji broj slu\u010dajeva raka debelog creva od onih koji su ga jeli jednom mese\u010dno ili manje. Indoli su fitohemikalije u ovim biljkama koje \u0161tite od raka. Ta jedinjenja deluju kao blokiraju\u0107i agensi pove\u0107avanjem koli\u010dine enzima debelog creva koji mogu da deaktiviraju kancerogene materije.<\/div>\n<div style=\"text-align: justify;\">&#160;<\/div>\n<div style=\"text-align: justify;\">Ishrana sve\u017eim vo\u0107em drasti\u010dno smanjuje rizik od odre\u0111enih tipova raka. U istra\u017eivanju zdravlja jedne grupe ljudi koje je uklju\u010divalo 34.000 subjekta, oni koji su jeli vo\u0107e dva puta dnevno smanjili su svoj rizik od razvijanja raka plu\u0107a za izvanrednih 74% u pore\u0111enju sa onima koji su jeli vo\u0107e manje od dva puta sedmi\u010dno. Rak stomaka i drugi tipovi raka su tako\u0111e bili drasti\u010dno smanjeni. Preko 90% od 34.000 ispitanika bili su nepu\u0161a\u010di, \u0161to zna\u010di da su svi imali nizak rizik od razvijanja raka plu\u0107a od samog po\u010detka. Me\u0111utim, nepu\u0161a\u010di neretko dobijaju rak plu\u0107a. Ovo istra\u017eivanje pokazuje da se njihov rizik mo\u017ee jo\u0161 vi\u0161e umanjiti uklju\u010divanjem obilja vo\u0107a u ishranu.<\/div>\n<div style=\"text-align: justify;\">&#160;<\/div>\n<div style=\"text-align: justify;\">Soja je jo\u0161 jedna namirnica koja je visoko cenjena zbog svojih osobina koje \u0161tite od raka. To je istinski zlatni rudnik fitohemikalija koje \u010duvaju od raka. Dr Mark Mesina (Messina) je sa\u017eeo preko 30 razli\u010ditih epidemiolo\u0161kih istra\u017eivanja soje i raka u svojoj knjizi: \u201cObi\u010dna soja i va\u0161e zdravlje\u201d (The Simple Soybean And Your Health). On isti\u010de da rezultati ukazuju da su oni koji su konzumirali najvi\u0161e sojine hrane imali najmanje slu\u010dajeva raka. Ova istra\u017eivanja ukazuju da soja umanjuje rizik od raka na mnogim mestima uklju\u010duju\u0107i dojku, debelo crevo, zadnje crevo, plu\u0107a i stomak.<\/div>\n<div style=\"text-align: justify;\">&#160;<\/div>\n<div style=\"text-align: justify;\"><strong>Veliko istra\u017eivanje iz Holandije je uklju\u010dilo vi\u0161e od 120.000 mu\u0161karaca i \u017eena. Istra\u017eiva\u010di su poku\u0161ali da uo\u010de vezu izme\u0111u druge namirnice bogate fitohemikalijama &#8211; obi\u010dnog luka, i prevencije od raka. Rak koji je luk spre\u010davao bio je rak stomaka. Oni koji su jeli najvi\u0161e luka (jedna ili vi\u0161e glavica luka svakog drugog dana) imali su polovinu rizika od raka stomaka u odnosu na one koji nikada nisu jeli luk.<\/strong><\/div>\n<div style=\"text-align: justify;\">&#160;<\/div>\n<div style=\"text-align: justify;\">Pokazano je da beli luk \u0161titi od raka u razvoju; kod mi\u0161eva je efektivan u le\u010denju raka. Koli\u010dina od 50 mg belog luka, dodatog u 85 g vode i datog mi\u0161evima sa rakom be\u0161ike dovelo je do zna\u010dajnog povla\u010denja raka, dok 500 mg luka ne samo da je umanjilo veli\u010dinu tumora ve\u0107 je i smanjilo stopu smrtnosti od raka. Sve ovo se odigravalo bez sporednih efekata. Istra\u017eiva\u010di veruju da je beli luk mogao da stimuli\u0161e imuni sistem mi\u0161eva, poma\u017eu\u0107i im da se bore sa rakom.<\/div>\n<div style=\"text-align: justify;\">&#160;<\/div>\n<div style=\"text-align: justify;\">Poruka na osnovu ovih nekoliko izabranih primera nije da bi trebalo da jedemo sendvi\u010d od soje, kupusa i luka svakog dana. Umesto toga, navodim ova istra\u017eivanja samo da bih ilustrovao obilje nau\u010dnih informacija koje govore o raznovrsnom vo\u0107u, \u017eitaricama i povr\u0107u. U stvari, neka od najuzbudljivijih istra\u017eivanja posmatraju sve ove tipove hrane zajedno. Na primer, dr Volter Vilet (Walter Willett) sa Harvarda je zapazio da postoji obilje doslednih nau\u010dnih dokaza koji prikazuju da \u201cveliko uno\u0161enje vo\u0107a i povr\u0107a\u201d umanjuje rizik od \u201cve\u0107ine vrsta raka kod ljudi\u201d. Vilet vidi u ovim dokazima podr\u0161ku za \u201ckoncept da mikronutrijenti (kao \u0161to su vitamini, minerali i druge fitohemikalije) mogu da igraju va\u017enu ulogu u prevenciji raka kod ljudi\u201d. Zaista, kori\u0161\u0107enje vo\u0107a i povr\u0107a je povezano sa ni\u017eim stopama raka dojke, debelog creva, zadnjeg creva (rektuma), plu\u0107a, prostate, mokra\u0107ne be\u0161ike, stomaka, jednjaka, grli\u0107a materice, grkljana, usta, \u017edrela (grla) i jetre.<\/div>\n<div style=\"text-align: justify;\">&#160;<\/div>\n<div style=\"text-align: justify;\">Nacionalni istra\u017eiva\u010dki savet je do\u0161ao do sli\u010dnih zaklju\u010daka kao dr Vilet: \u201cPostoje dosledni dokazi da je potro\u0161nja vo\u0107a i povr\u0107a za\u0161titni faktor protiv nekoliko vrsta tumora&#8230; Prema tome, pri razmatranju odgovaraju\u0107ih preventivnih mera, potro\u0161nja odgovaraju\u0107ih namirnica (same hrane) \u2013 a ne odvojenih za\u0161titnih komponenti te hrane \u2013 mora se ohrabrivati\u201d. Drugim re\u010dima, Nacionalni istra\u017eiva\u010dki savet ohrabruje sve Amerikance da jedu hranu koja sadr\u017ei jedinjenja koja \u0161tite od raka, umesto da tra\u017ee dodatke koji sadr\u017ee ta jedinjenja. Uzimaju\u0107i u obzir obilje dokaza o zna\u010daju za\u0161titnih fitohemikalija u vo\u0107u, \u017eitaricama i povr\u0107u, moram da se slo\u017eim.<\/div>\n<div style=\"text-align: justify;\">&#160;<\/div>\n<div style=\"text-align: justify;\">\u010cak ako i vr\u0161enje drasti\u010dnih promena u ishrani mo\u017ee da izgleda obeshrabruju\u0107e, potrudite se. Postoji mno\u0161tvo kuvara za kori\u0161\u0107enje prirodne hrane koji mogu da na\u010dine prelaz daleko lak\u0161im. Te knjige opisuju obilje vrsta vo\u0107a, \u017eitarica i povr\u0107a u velikom broju dobrih i ukusnih recepata. Dodatak II navodi nekoliko takvih knjiga.<\/div>\n<p>&#160;<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>Prirodne hemikalije prona\u0111ene u prirodnoj hrani se nazivaju fitohemikalije. U jednom pogledu, vitamini ili bilo koji drugi sastojci koji su<\/p>\n","protected":false},"author":3,"featured_media":16632,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[3551],"tags":[],"class_list":["post-16631","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-dr-nil-nidli-blogovi"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.centarzaprirodnumedicinu.com\/test\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/16631","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.centarzaprirodnumedicinu.com\/test\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.centarzaprirodnumedicinu.com\/test\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.centarzaprirodnumedicinu.com\/test\/wp-json\/wp\/v2\/users\/3"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.centarzaprirodnumedicinu.com\/test\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=16631"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/www.centarzaprirodnumedicinu.com\/test\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/16631\/revisions"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.centarzaprirodnumedicinu.com\/test\/wp-json\/wp\/v2\/media\/16632"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.centarzaprirodnumedicinu.com\/test\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=16631"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.centarzaprirodnumedicinu.com\/test\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=16631"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.centarzaprirodnumedicinu.com\/test\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=16631"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}