{"id":16413,"date":"2019-11-25T01:00:00","date_gmt":"2019-11-25T00:00:00","guid":{"rendered":"https:\/\/centarzaprirodnumedicinu.com\/uncategorized\/bundeva-cucurbita-pepo-saveti-dr-kristofera\/"},"modified":"2019-11-25T01:00:00","modified_gmt":"2019-11-25T00:00:00","slug":"bundeva-cucurbita-pepo-saveti-dr-kristofera","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.centarzaprirodnumedicinu.com\/test\/blogovi\/dr-dzon-kristofer-blogovi\/bundeva-cucurbita-pepo-saveti-dr-kristofera\/","title":{"rendered":"Bundeva (Cucurbita pepo) – saveti dr Kristofera"},"content":{"rendered":"

Latinski naziv: <\/strong>Cucurbita pepo<\/em><\/p>\n

Karakteristike po kojima se prepoznaje u prirodi:<\/strong><\/div>\n
 <\/div>\n
Stabljika<\/strong> \u2013 vu\u010de se po zemlji, hrapava, \u010dekinjasta, duga\u010dka 25 cm do 75 cm i ima razgranate \u017eilice.<\/div>\n
 <\/div>\n
Listovi <\/strong>\u2013 krupni, du\u017eine 25 cm do 50 cm, \u0161irine 15 cm do 30 cm, zelene boje, zatupljeni i srcasti, pokriveni krutim \u010dekinjama, petore\u017enjeviti, pilasti, peteljke du\u017eine 7,5 cm do 20 cm.<\/div>\n

\n<\/strong><\/div>\n
Cvetovi <\/strong>\u2013 veliki, \u017euti, \u0161irine 5 cm do 12 cm, u obliku zvona, aksilarni, jednodomni.<\/div>\n
 <\/div>\n
Plod<\/strong> \u2013 krupan, \u017eut, kru\u017ean, duguljast, \u0161irine 25 cm do 50 cm, izbrazdan, gladak, mesnat, sadr\u017ei u sebi semenke. Seme: \u0161iroko elipti\u010dnog oblika, jajoliko, boje \u017euto-bele, glatko, na ivicama ima plitko udubljenje (poput \u017eljeba), \u010desto sadr\u017ei providne komade pulpe; kratke pukotine, ko\u017easti spoljni omota\u010d \u010duva seme, a unutar semena je opnasti, katkada tamnozeleni, unutra\u0161nji sloj, beli\u010dasti embrion, mala kupasta hipokotila (deo ispod stabljike semena, direktno iznad korena), blago ispup\u010deni kotiledon. Prah je \u017euto-beo.<\/div>\n
 <\/div>\n
Ukus <\/strong>\u2013 blag, uljast.<\/div>\n
 <\/div>\n
Miris<\/strong> \u2013 blag kada se zgnje\u010di meso bundeve.<\/div>\n
 <\/div>\n
Delovi biljke za upotrebu u lekovite svrhe: <\/strong>Zrele semenke (najbolje je upotrebiti ih sve\u017ee).<\/div>\n

\n<\/strong><\/div>\n
Lekovito dejstvo: <\/strong>Antihelmintik (teanifugid, vermifugid), diuretik, hranjivo sredstvo.<\/div>\n
 <\/div>\n
Bundeva izbacuje pantlji\u010daste i valjkaste gliste. Neki herbalisti su zagovarali da treba ukloniti spoljnu ljusku, a drugi da celo seme treba pojesti bez ustezanja. Aktivne supstance koje deluju na zdravlje nalaze se u jetkom i smolastom omota\u010du koji obavija embrion semena. Za borbu protiv glista treba napraviti emulziju ili naprosto treba pojesti istucano semenje. Infuzija od istucanog semenja je diuretik.<\/div>\n
 <\/div>\n
Lekovita upotreba:<\/strong> Gliste (pantlji\u010daste, valjkaste), bubre\u017eni problemi.<\/div>\n
 <\/div>\n
P<\/strong>reparati: <\/strong>Infuzija, istucano semenje. Najbolje je koristiti sve\u017ee semenje.<\/div>\n
 <\/div>\n
Infuzija:<\/strong> potopiti 30 g istucanog semenja 15-20 minuta u 500 ml provrele vode.<\/div>\n
 <\/div>\n
Doziranje:<\/strong><\/p>\n

Infuzija:<\/strong> 1 \u0161olja ili vi\u0161e (do 500 ml dnevno).<\/div>\n

Istucano semenje:<\/strong> 30 g do 60 g ili vi\u0161e.<\/div>\n
 <\/div>\n

PRIMENA U LEKOVITE SVRHE<\/h1>\n
 <\/div>\n
Bundeva nema ne\u017eeljenih efekata, pa se mo\u017ee upotrebljavati i ve\u0107a koli\u010dina u slu\u010daju da je to potrebno.<\/div>\n
 <\/div>\n

Oralna<\/h2>\n
 <\/div>\n
Gliste:<\/strong> Uzeti 500 ml emulzije (60 g semenja istucanog u medu i vodi) u 3 doze na svaka 2 sata ili uzeti 1 do 2 supene ka\u0161ike istucanog semena u medu, sirupu ili ne\u010dem sli\u010dnom, u 3 doze na svaka 2 sata. Pacijent treba da posti u toku tretmana, a zatim uzeti odgovaraju\u0107i katartik nekoliko sati nakon poslednje doze.<\/div>\n
 <\/div>\n
Bubre\u017eni i mokra\u0107ni problemi: <\/strong>Uzimati infuziju, 1 \u0161olja 3 do 4 puta dnevno.<\/div>\n
 <\/div>\n

LEKOVITE FORMULE<\/h1>\n
 <\/div>\n

Lek od 4 semena
\n(kataralne tegobe, crevni i urinarni poreme\u0107aj, groznica, itd.)<\/h2>\n
 <\/div>\n
1 deo semena bundeve, izmrvljeno (Cucurbita pepo)<\/div>\n
1 deo semena hokaido bundeve, izmrvljeno (Cucurbita maxima)<\/div>\n
1 deo semena lubenice, izmrvljeno (Citrullus lanatus; C. vulgaris)<\/div>\n
1 deo semena krastavca, izmrvljeno (Cucumis sativus)<\/div>\n
 <\/div>\n
Preparat: <\/strong>Zdrobiti sa vodom i na\u010diniti emulziju.<\/div>\n
 <\/div>\n
Doziranje:<\/strong> 1 \u0161olja, 3 do 4 puta dnevno.<\/div>\n

\n<\/strong><\/div>\n
Karakteristike pri rastu: <\/strong>Jednogodi\u0161nja biljka, prirodna je u tropskoj Africi. Uzgaja se u toplijoj i umerenoj klimi \u0161irom sveta. Potrebne su joj obilne koli\u010dine vode, direktne ki\u0161ne padavine ili navodnjavanje.<\/div>\n
 <\/div>\n
Branje:<\/strong> Kada bundeva sazri, treba razdvojiti njeno semenje od mesnatog dela biljke. Semenje treba isprati da bi se oslobodilo od ostataka ka\u0161astog dela bundeve, a zatim ga osu\u0161iti ili zdrobiti i odmah upotrebiti. Spoljni omota\u010d semena mo\u017ee da se ukloni pre upotrebe ili se celokupno seme mo\u017ee fino samleti i pojesti.<\/div>\n

\n<\/strong><\/div>\n
Su\u0161enje i \u010duvanje:<\/strong> Seme bundeve ima ja\u010du lekovitu mo\u0107 kada se upotrebi kao zrelo i sve\u017ee. Me\u0111utim, seme mo\u017ee da se sa\u010duva su\u0161enjem i \u010duva u odgova- raju\u0107im posudama.<\/div>\n
 <\/div>\n
Sestrinske biljke:<\/strong><\/div>\n
 <\/div>\n
\u2013 Lubenica (Citrullus lanatus; C. vulgaris); seme: sli\u010dna lekovita svojstva i dejstva kao i seme bundeve; plod: groznice (dobra formula je od jednake koli\u010dine semena lubenice, semena dinje i semena krastavca), poreme\u0107aji urinarnog trakta (naro\u010dito te\u0161ko mokrenje), hidropsija, za\u010depljenja jetre, crevni katar. Veoma je veliko i jestivo vo\u0107e. Seme je tanko, jajoliko, crnkasto ili narand\u017easto-braon, bez \u017eljebova, tupih ivica. Kultivisana je u umerenim i toplijim krajevima.<\/div>\n
 <\/div>\n
\u2013 Dinja (Cucumis melo); seme, plod: sli\u010dna lekovita svojstva kao lubenica i dinja i kultivisana je u istim predelima.<\/div>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Latinski naziv: Cucurbita pepo Karakteristike po kojima se prepoznaje u prirodi:   Stabljika \u2013 vu\u010de se po zemlji, hrapava, \u010dekinjasta,<\/p>\n","protected":false},"author":3,"featured_media":16414,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[3549],"tags":[],"class_list":["post-16413","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-dr-dzon-kristofer-blogovi"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.centarzaprirodnumedicinu.com\/test\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/16413","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.centarzaprirodnumedicinu.com\/test\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.centarzaprirodnumedicinu.com\/test\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.centarzaprirodnumedicinu.com\/test\/wp-json\/wp\/v2\/users\/3"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.centarzaprirodnumedicinu.com\/test\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=16413"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/www.centarzaprirodnumedicinu.com\/test\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/16413\/revisions"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.centarzaprirodnumedicinu.com\/test\/wp-json\/wp\/v2\/media\/16414"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.centarzaprirodnumedicinu.com\/test\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=16413"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.centarzaprirodnumedicinu.com\/test\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=16413"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.centarzaprirodnumedicinu.com\/test\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=16413"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}