{"id":11290,"date":"2021-01-15T01:00:00","date_gmt":"2021-01-15T00:00:00","guid":{"rendered":"https:\/\/centarzaprirodnumedicinu.com\/zastita-lekovitog-bilja\/"},"modified":"2022-02-25T12:41:44","modified_gmt":"2022-02-25T11:41:44","slug":"zastita-lekovitog-bilja","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.centarzaprirodnumedicinu.com\/test\/ziveti-u-skladu-sa-prirodom\/studije-i-nova-saznanja\/zastita-lekovitog-bilja\/","title":{"rendered":"Za\u0161tita lekovitog bilja"},"content":{"rendered":"
Procenjuje se da je oko 700 biljnih vrsta u Srbiji ugro\u017eeno ljudskom delatno\u0161\u0107u. Od tih biljaka najbrojnije su lekovite biljke.<\/strong><\/div>\n
 <\/div>\n
Da ne bi do\u0161lo do njihovog potpunog i\u0161\u010dezavanja one su zakonom za\u0161ti\u0107ene razli\u010ditim stepenom i merama za\u0161tite. Na osnovu najnovijih odluka Vlade Republike Srbije za\u0161ti\u0107ene lekovite biljne vrste podeljene su u \u010detiri kategorije:<\/div>\n
 <\/div>\n
I Biljne vrste za koje va\u017ei potpuna zabrana kori\u0161\u0107enja i prometa. <\/div>\n
II Biljne vrste koje su pod kontrolom kori\u0161\u0107enja i prometa. <\/div>\n
III Biljne vrste koje su kao prirodne retkosti pod zabranom sakupljanja, branja i uni\u0161tavanja. <\/div>\n
IV Biljne vrste za \u010dije je prikupljanje potrebna dozvola.<\/div>\n
 <\/div>\n
Kako bi smo pojednostavili ovu podelu dajemo spisak vrsta \u010diji je otkup potpuno zabranjen ili ograni\u010den:<\/div>\n
 <\/div>\n

LEKOVITE VRSTE ZA KOJE VA\u017dI STROGA ZABRANA (I i III kategorija):<\/h2>\n
 <\/div>\n
— Gorka detelina (Menyanthes trifoliata L.)<\/div>\n
— Medve\u0111e gro\u017e\u0111e (Arctostaphyllos uva-ursi (L.) Spreng.)<\/div>\n
— \u017dalfija (Salvia officinalis L.)<\/div>\n
— Izop (Hyssopus officinalis L.)<\/div>\n
— Smilje (Helichrysum arenarium (L.) DC.)<\/div>\n
— Rosulja (Drosera rotundifolia L.)<\/div>\n
— Lincura (Gentiana lutea L.)<\/div>\n
— Maljava breza (Betula pubescens Ehrh.)<\/div>\n
 <\/div>\n

VRSTE \u010cIJE JE PRIKUPLJANJE OGRANI\u010cENO (II i IV kategorija):<\/h2>\n
 <\/div>\n
— Borovnica (Vaccinium myrtyllus L.)<\/div>\n
— Kleka (Juniperus communis L.)<\/div>\n
— An\u0111eoski koren (Angelica pan\u010di\u0107ii Vand.)<\/div>\n
— Jagor\u010devina (Primula veris Huds.)<\/div>\n
— I\u0111irot (Acorus calamus L.)<\/div>\n
— Ki\u010dica (Centaurium umbellatum Gilib.)<\/div>\n
— Kilavica (Herniaria glabra L.)<\/div>\n
— Dlakava kilavica (Herniaria hirsuta L.)<\/div>\n
— Kantarion (Hypericum perforatum L.)<\/div>\n
— Beli slez (Althaea officinalis L.)<\/div>\n
— Crna zova (Sambucus nigra L.)<\/div>\n
— Odoljen (Valeriana officinalis L.)<\/div>\n
— Crni gavez (Symphytum officinale L.)<\/div>\n
— Divizma (Verbascum densiflorum Bertol.)<\/div>\n
— Mati\u010dnjak (Melissa officinalis L.)<\/div>\n
— Vranilova trava (Origanum vulgare L.)<\/div>\n
— \u010cubar (Satureja kitaibelii Wierzb. ex Heuff.)<\/div>\n
— Divlja maj\u010dina du\u0161ica (Thymus sp.)<\/div>\n
— Pelin (Artemisia absinthium L.)<\/div>\n
— Zlatica (Solidago virgaurea L.)<\/div>\n
— Oman (Inula helenium L.)<\/div>\n
— Slatki koren (Glycyrrhiza glabra L.)<\/div>\n
— Ka\u0107un (Orchis morio L.).<\/div>\n
 <\/div>\n
Neophodno je napomenuti da postoje razli\u010dite me\u0111unarodne konvencije o za\u0161titi biljnih vrsta, od kojih se jedna odnosi samo na divlje orhideje. Prilogom br. 2 „Konvencije o me\u0111unarodnoj trgovini ugro\u017eenim vrstama divlje flore i faune“ – Washington, 1973. za\u0161ti\u0107ene su sve vrste divljih orhideja.<\/div>\n
 <\/div>\n
Biljke iz I i III grupe bi trebalo potpuno za\u0161tititi od eksploatacije sa prirodnih stani\u0161ta, a potrebne sirovine obezbe\u0111ivati isklju\u010divo sa planta\u017ea.<\/strong><\/div>\n
 <\/div>\n
Biljke iz II i IV grupe trebalo bi koristiti samo u meri koju dopu\u0161taju prirodni potencijali, stru\u010dno i odgovorno, kako se njihov status ne bi pogor\u0161ao. I ovde je potrebno planta\u017eiranje, naro\u010dito na prirodnim stani\u0161tima.<\/strong><\/div>\n
 <\/div>\n
Berba lekovitih biljaka bi trebalo da bude racionalna, odnosno potrebno je sakupljati samo one delove koji se upotrebljavaju za dobijanje sirovine. Koli\u010dina koja se sakuplja trebalo bi da predstavlja koli\u010dinu dovoljnu za godinu dana. Tako\u0111e je neophodno da se prilikom sakupljanja samoniklih lekovitih biljaka 1\/3 jedinki ostavi radi dalje reprodukcije.<\/div>\n
 <\/div>\n
U cilju o\u010duvanja lekovitih biljnih vrsta neophodno je na podru\u010djima na kojima se ono sakuplja organizovati kurseve i letnje \u0161kole za obuku sakuplja\u010da biljaka, radi upoznavanja sa pravilnim i racionalnim sakupljanjem biljaka. Kurseve bi trebalo da vode nau\u010dni i stru\u010dni radnici iz oblasti botanike i fitoterapije.<\/div>\n
 <\/div>\n
Radi poznavanja – o ugro\u017eenosti flore Srbije najbolje govori Crvena knjiga flore Srbije (1999) u kojoj je obra\u0111eno 50 is\u010dezlih i 121 krajnje ugro\u017eeni takson (biljne vrste i podvrste). Me\u0111u krajnje ugro\u017eenim taksonima nalaze se mnoge biljne vrste koje mogu da se koriste kao lekovite.<\/div>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Za\u0161tita prirode i prirodnih resursa, a samim tim i lekovitih biljaka je problem od globalnog zna\u010daja i zadatak je svake dr\u017eave da svojim zakonima predvidi re\u0161avanje ovog problema. Porastom interesovanja za lekovite, aromati\u010dne, za\u010dinske i jestive biljke zapa\u017ea se velika haoti\u010dnost u kori\u0161\u0107enju ove grupe biljaka, \u0161to se pre svega odnosi na neracionalno kori\u0161\u0107enje prirodnih potencijala.<\/p>\n","protected":false},"author":3,"featured_media":11291,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[294],"tags":[769,322,462,1049,391,327,410],"class_list":["post-11290","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-studije-i-nova-saznanja","tag-biljke","tag-lecenje","tag-lekovite-biljke","tag-lekovito-bilje","tag-priroda","tag-prirodna-medicina","tag-zdravlje"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.centarzaprirodnumedicinu.com\/test\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/11290","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.centarzaprirodnumedicinu.com\/test\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.centarzaprirodnumedicinu.com\/test\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.centarzaprirodnumedicinu.com\/test\/wp-json\/wp\/v2\/users\/3"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.centarzaprirodnumedicinu.com\/test\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=11290"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/www.centarzaprirodnumedicinu.com\/test\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/11290\/revisions"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.centarzaprirodnumedicinu.com\/test\/wp-json\/wp\/v2\/media\/11291"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.centarzaprirodnumedicinu.com\/test\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=11290"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.centarzaprirodnumedicinu.com\/test\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=11290"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.centarzaprirodnumedicinu.com\/test\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=11290"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}