{"id":10081,"date":"2017-08-28T02:00:00","date_gmt":"2017-08-28T00:00:00","guid":{"rendered":"https:\/\/centarzaprirodnumedicinu.com\/tajna-zdravih-naroda\/"},"modified":"2022-07-06T19:07:55","modified_gmt":"2022-07-06T17:07:55","slug":"tajna-zdravih-naroda","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.centarzaprirodnumedicinu.com\/test\/ziveti-u-skladu-sa-prirodom\/studije-i-nova-saznanja\/tajna-zdravih-naroda\/","title":{"rendered":"Tajna zdravih naroda"},"content":{"rendered":"<p>&#160;\u201eNeka najbolesniji mornari ostanu na ovom indijanskom ostrvu\u201f, rekao je kapetan Kartije. \u201eOni koji su boljeg zdravstvenog stanja nastavi\u0107e sa mnom putovanje; idemo prema u\u0161\u0107u reke Sen Loran.\u201f<\/p>\n<div>Takva je bila odluka ovog francuskog moreplovca i istra\u017eiva\u010da \u017daka Kartijea, koji je napustio obalu Evrope tri meseca ranije. Njegov cilj bio je da istra\u017ei Kanadu plove\u0107i uzvodno rekom Sent Loren. Bila je to 1534. godina i skorbut kome se nije znao uzrok uni\u0161tavao je ekspedicije koje su i\u0161le preko okeana. Na pu\u010dini su se ljudi hranili suvim mesom, suhomesnatim proizvodima, p\u0161enicom i ribom. Zbog nedostatka sve\u017eih namirnica, vo\u0107a i povr\u0107a, moreplovci su oboljevali i umirali od te bolesti izazvane nedostatkom vitamina C.<br \/>\n<strong>&#160;<\/strong><\/div>\n<div><strong>Kada je Kartije odlu\u010dio da deo svoje posade ostavi na tom malom indijanskom ostrvu, 26 mornara je ve\u0107 umrlo od skorbuta.<\/strong><br \/>\n&#160;<\/div>\n<div>Ne znamo \u0161ta je pokrenulo Kartijea da ostavi svoje bolesne mornare na ostrvu nastanjenom, tako je bar izgledalo, neprijateljski raspolo\u017eenim domorocima. On se rukovodio mi\u0161lju da \u010dini uslugu tim jadnim bolesnim mornarima omogu\u0107avaju\u0107i im da budu sahranjeni na kopnu (poslednja \u017eelja svih mornara), a ne u hladnim vodama okeana. Mo\u017eda ga je \u017eelja da mu ekspedicija uspe navela da napusti obolele mornare jer bi samo predstavljali teret u toku putovanja. Ako se tako posmatra, bila je to bolna, ali neophodna odluka.<br \/>\n&#160;<\/div>\n<div>\u201eDo\u0107i \u0107emo po vas u povratku. Neka vas Provi\u0111enje \u010duva!\u201f &#8211; doviknuo je kapetan Kartije svojim bolesnim mornarima koji su ostali na pla\u017ei, napu\u0161teni.<br \/>\n&#160;<\/div>\n<div>Me\u0111utim, mornari koji su ostali na brodu bili su uvereni da svoje prijatelje nikada vi\u0161e ne\u0107e videti \u017eive, jer su znali da ih \u010deka sigurna smrt.<br \/>\n&#160;<\/div>\n<div>Nekoliko meseci kasnije, priikom povratka sa ekspedicije, Kartije je pristao na ostrvo gde je ostavio svoje bolesne mornare da na miru umru. Bio je veoma iznena\u0111en: oni su svi bili \u017eivi!<br \/>\n&#160;<\/div>\n<div>Na veliko iznena\u0111enje Kartijea i njegove posade, njihovi prijatelji su bili izle\u010deni i potpuno zdravi. Indijanci su ih milostivo prihvatili i hranili <strong>sve\u017eim vo\u0107em, povr\u0107em i drugim biljkama<\/strong>. To je idealni re\u017eim ishrane protiv skorbuta. <strong>Jednostavna i prirodna ishrana starosedelaca na ostrvu povratila je zdravlje i snagu<\/strong> \u010dvrstim mornarima koji su bolovali od skorbuta prourokovanim ishranom na bazi mesa i ribe, bogatom proteinima i kalorijama, ali siroma\u0161nom vitaminima i drugim hranljivim sastojcima koji se nalaze samo u biljkama.<br \/>\n&#160;<\/div>\n<div><strong>Postoje, kako u pro\u0161losti, tako i danas mnogi primeri primitivnih naroda koji su zahvaljuju\u0107i jednostavnoj biljnoj ishrani, bili zdravi, vitalni i dugove\u010dni.<\/strong><br \/>\n&#160;<\/div>\n<div>No, da li su prednosti biljne ishrane nau\u010dno dokazane? Kakvo je zdravstveno stanje naroda na vegetarijanskoj ishrani, u svetlosti savremenih nau\u010dnih saznanja?<br \/>\n&#160;<\/div>\n<div><span style=\"font-size: medium;\"><strong>Stanovnici Okinave<br \/>\n&#160;<\/strong><\/span><\/div>\n<div>Stanovnici ostrva Okinava hrane se biljnom ishranom (\u017eitarice, vo\u0107e, povr\u0107e). Njihova dugove\u010dnost i plodnost, kao i odsustvo degenerativnih bolesti, naro\u010dito raka, privukli su pa\u017enju nau\u010dnika.<br \/>\n&#160;<\/div>\n<div>Za vreme II svetskog rata jedna grupa vojnih lekara vr\u0161e\u0107i autopsiju tela ljudi sa tog ostrva poginulih u ratu, utvrdili su da \u010dak i kod starijih osoba nije bilo tumora ni znaka ateroskleroze, artroze niti bilo kakve degenerativne bolesti.<br \/>\n&#160;<\/div>\n<div><img decoding=\"async\" src=\"https:\/\/centarzaprirodnumedicinu.com\/wp-content\/uploads\/2022\/01\/hunze-avgust-2017.jpg\" alt=\"hunze-avgust-2017.jpg\" width=\"333\" height=\"256\" vspace=\"5\" hspace=\"5\" border=\"1\" align=\"left\" \/><span style=\"font-size: medium;\"><strong>Hunze iz centralne Azije<\/strong><\/span><br \/>\n&#160;<\/div>\n<div>Dolina Hunza nalazi se na severu Pakistana blizu kineske granice. Ona je okru\u017eena najvi\u0161im planinskim masivima na svetu: Hinduku\u0161om i Karakorumom. U ovoj oblasti ima mnogo reka, pritoka reke Inda, koje obrazuju duboke doline.Padine planina pretvorene su u terase za gajenje \u017eitarica i vo\u0107a, posebno kajsija.<br \/>\n&#160;<\/div>\n<div><strong>To je udaljeno podneblje zagonetno i poznato po dugove\u010dnosti svojih stanovnika. Geografska izdvojenost omogu\u0107ila je o\u010duvanje zdravih, prirodnih \u017eivotnih navika tokom nekoliko hiljada godina.<\/strong><br \/>\n&#160;<\/div>\n<div>Dugove\u010dnost i izuzetno zdravlje stanovnika doline Hunza privukli su pa\u017enju raznih istra\u017eiva\u010da. Dugo se mislilo da je ta neobi\u010dna dugove\u010dnost posledica genetskih faktora. Me\u0111utim, zanimljiva istra\u017eivanja su pokazala da <strong>faktori okru\u017eenja imaju jo\u0161 va\u017eniju ulogu od nasle\u0111a<\/strong>. To su slede\u0107i faktori: ishrana prvenstveno zasnovana na namirnicama biljnog porekla, suva klima, Sunce i jednostavan, prirodan na\u010din \u017eivota sa mnogo fizi\u010dkog ve\u017ebanja.<br \/>\n&#160;<\/div>\n<div>Lekari Tumi i Vajt, istaknuti ameri\u010dki kardiolozi posetili su ovu oblast 1964. godine i izvr\u0161ili razli\u010dita istra\u017eivanja koja su bila objavljena u \u010dasopisu American Heart Journal. Oni su izneli da narod Hunza ima<strong> jednostavan re\u017eim ishrane, zasnovan na sve\u017eem i suvom vo\u0107u, orasima, mahunastom povr\u0107u i \u017eitaricama (je\u010dam, \u0161enica, proso)<\/strong>. Oni tro\u0161e malo kozjeg mleka ili jednom do dva puta godi\u0161nje malo jagnjetine, za vreme praznika.<br \/>\n&#160;<\/div>\n<div><strong>Kao \u0161to mo\u017eemo videti, ishrana Hunza uglavnom je zasnovana na biljkama.<\/strong><br \/>\n&#160;<\/div>\n<div>Po\u0161to su ispitali 25 ljudi starosti od 90 do 110 godina, ova dva lekara do\u0161la su do zaklju\u010dka da su svi ispitani imali normalan krvni pritisak, nivo holesterola i rad srca. Narod Hunza ne zna za rak, kardiovaskularne bolesti, dijabetes, prerano starenje.<br \/>\n&#160;<\/div>\n<div>Na \u017ealost, zdravlje Hunza se poslednjih godina menja jer je \u201enapredak\u201f civilizacije stigao i do njih: konzerve, slatki\u0161i i rafinisani industrijski proizvodi. Prime\u0107eni su prvi slu\u010dajevi karijesa, bolesti probavnih organa, koje su im ranije bile nepoznate. Me\u0111utim, i pored svega, oni su jo\u0161 uvek jedan od najdugove\u010dnijih naroda na Zemlji.<br \/>\n&#160;<\/div>\n<div><img decoding=\"async\" src=\"https:\/\/centarzaprirodnumedicinu.com\/wp-content\/uploads\/2022\/01\/sherpa-avgust-2017.jpg\" alt=\"sherpa-avgust-2017.jpg\" width=\"333\" height=\"288\" vspace=\"5\" hspace=\"5\" border=\"1\" align=\"left\" \/><span style=\"font-size: medium;\"><strong>\u0160erpasi iz Nepala<\/strong><\/span><br \/>\n&#160;<\/div>\n<div>\u0160erpasi, stanovnici himalajskih visina poznati su po svojoj neobi\u010dnoj fizi\u010dkoj otpornosti. Sve ekspedicije na Mont Everest okolne planine oslanjaju se na \u0160erpase kao nosa\u010de. \u0160erpas Tenzing Norgej koji je pratio engleskog alpinistu ser Edmond Hilarija za vreme prvog istorijskog osvajanja Mont Everesta, u svojoj autobiografskoj knjizi \u201eSne\u017eni tigrovi\u201f ka\u017ee: \u201eKrompir je na\u0161a glavna kultura i u osnovi je ishrane na\u0161eg naroda, kao pirina\u010d kod Indijanaca ili Kineza. Razli\u010dite vrste krompira koje se gaje na Himalajima rastu na vrlo velikoj visini (4500 m) \u0161to nam obezbe\u0111uje dovoljnu koli\u010dinu hrane i u najudaljenijim oblastima. Ostale osnovne namirnice u na\u0161oj ishrani su je\u010dam (koji se gaji na visini do 4000 metara) i p\u0161enica (do 3000 metara). Stado ovaca, koza, zatim jak (gove\u010de) obezbe\u0111uju \u0160erpasima mleko i sireve kojima upotpunjuju svoj re\u017eim ishrane na bazi krompira i \u017eitarica. Jedu vrlo malo mesa, a \u0160erpasi budisti su strogi vegetarijanci.\u201f<br \/>\n&#160;<\/div>\n<div><strong>\u0160erpasi, zbog svoje skromne ishrane koja je zasnovana samo na \u017eitaricama i krompiru moraju da upotpune svoju ishranu mle\u010dnim proizvodima i mesom zbog nedostatka sve\u017eeg vo\u0107a, povr\u0107a, ora\u0161astih plodova i mahunarki. <\/p>\n<p><\/strong>U slu\u010daju da im je dostupna kompletna biljna ishrana, oni ne bi morali da upotrebljavaju mle\u010dne proizvode i meso.<br \/>\n&#160;<\/div>\n<div><span style=\"font-size: medium;\"><strong>Indijanci otomini<\/strong><\/span><br \/>\n&#160;<\/div>\n<div>Indijanci otomini \u017eive na visoravnima centralnog Meksika. Hrane se uglavnom namirnicama biljnog porekla: \u201epoga\u010dama\u201f od kukuruza, pasuljem (azuki) i raznim povr\u0107em. Istra\u017eivanja vr\u0161ena u ovom narodu objavljena su u \u010dasopisu American Journal of Public Health. Ona su pokazala da su ti Indijanci izuzetno zdravi. Gojaznost, povi\u0161en krvni pritisak i rak veoma su retki ili ne postoje.<\/div>\n<div>&#160;<\/div>\n<div><strong>Postoje mnogi narodi i dru\u0161tvene grupe koji iz razli\u010ditih razloga i motiva dolaze do zaklju\u010dka da je vegetarijanska ishrana zdravija i da vi\u0161e odgovara ljudskom bi\u0107u.<\/strong><br \/>\n&#160;<\/div>\n<div>Zanimljivo je primetiti kako se u razvijenim zapadnim zemljama u kojima je mesni re\u017eim ishrane duboko ukorenjen, sve vi\u0161e javlja interesovanje za vegetarijansku ishranu. Navike, zdravlje i nauka se iz dana u dan sve vi\u0161e podudaraju.<\/div>\n<div>&#160;<\/div>\n<p>&#160;<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>\u201eMo\u0107 jednog naroda zavisi od prirode njegove ishrane.\u201f<br \/>\nHERBERT SPENSER, britanski filozof, 1820-1903.<\/p>\n","protected":false},"author":3,"featured_media":10084,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[294],"tags":[605,1595,1111,889,2778,1233,340,2780,1027,364],"class_list":["post-10081","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-studije-i-nova-saznanja","tag-biljna-hrana","tag-biljna-hrana-i-lek","tag-biljna-ishrana","tag-dugovecnost","tag-hunza-narod","tag-indijanac","tag-sirova-hrana","tag-sirova-ishrana","tag-vitamin","tag-zdrav-nacin-zivota"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.centarzaprirodnumedicinu.com\/test\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/10081","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.centarzaprirodnumedicinu.com\/test\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.centarzaprirodnumedicinu.com\/test\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.centarzaprirodnumedicinu.com\/test\/wp-json\/wp\/v2\/users\/3"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.centarzaprirodnumedicinu.com\/test\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=10081"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/www.centarzaprirodnumedicinu.com\/test\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/10081\/revisions"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.centarzaprirodnumedicinu.com\/test\/wp-json\/wp\/v2\/media\/10084"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.centarzaprirodnumedicinu.com\/test\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=10081"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.centarzaprirodnumedicinu.com\/test\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=10081"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.centarzaprirodnumedicinu.com\/test\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=10081"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}